naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Institut izradio smjernice za izlaz eurozone iz krize

Eurozona mora uvesti reda u bankovnom sektoru, smanjiti dug Grčke i potaknuti rast gospodarstava rubnih dijelova kako bi okončala dužničku krizu, poručuju iz bruxelleskog think tanka Bruegela.  

Izvješće utjecajnog instituta Bruegel objavljeno je uoči sastanka ministara financija eurozone, zakazanog za 14. veljače, na kojem bi se trebalo raspravljati o sveobuhvatnom paketu mjera za obnovu povjerenja u državne financije i okončanje dužničke krize. 

Istraživanja toga instituta ministri financija eurozone često koriste kao smjernice u raspravama. 

Istraživači Bruegela ocijenili su da je Grčka insolventna i da neće biti u stanju servisirati dugove čak i ako se kamatna stopa na hitne bilateralne zajmove eurozone smanji s važećih pet do 5,2 na 3,5 posto. 

Ni deseterostruko produljenje ročnosti zajmova na čak 30 godina, kao ni dozvola kriznom fondu eurozone da kupuje grčke obveznice koje su trenutno kod Europske središnje banke (ECB), po mišljenju toga instituta ne bi riješilo problem. 

'Naši izračuni pokazuju da čak ni sve te mjere zajedno ne bi bile dovoljne da zemlja ponovno bude solventna, budući da bi se i dalje suočavala s nerealno visokim očekivanjima primarnog viška', konstatiraju u izvješću. 

Prema optimističnom scenariju, primarni višak potreban za smanjenje duga na 60 posto udjela u BDP-u u idućih 20 godina iznosio bi 8,4 posto BDP-a. Prema opreznom scenariju, taj bi višak trebao iznositi čak 14,5 posto BDP-a. 

Povrh navedenih mjera, za povratak na održiv put i svođenje duga na 60 posto udjela u BDP-u u idućih 20 godina, Grčka bi trebala srezati golemi javni dug za 30 posto, procjenju u institutu. 

U Bruegelu procjenjuju da od ukupnog iznosa duga u visini 325 milijardi eura, grčke banke drže 68 milijardi eura, banke u eurozoni 52 milijarde, ostale banke šest milijardi, ECB 50 milijardi a Međunarodni monetarni fond (MMF), EU i ostali službeni zajmodavci 32 milijarde eura. Nebankarske institucije drže 119 milijardi eura, procjenjuju istraživači. 

Kao drugi element koji eurozona mora primijeniti da okonča dužničku krizu, u institutu sugeriraju provedbu testa kako bi se ustanovilo koje banke treba dokapitalizirati, koje restrukturirati a koje zatvoriti, kako bi se uveo red u bankovni sektor, po potrebi i novcem iz kriznog fonda eurozone, EFSF-a. 

'Provedba rigoroznih i vjerodostojnih provjera otpornosti na krizu apsolutni je prioritet za eurozonu', ocjenjuje se u Bruegelu. 

'Budući da su bankovni supervizori EU-a na prijašnjim testovima 'zaribali' po pitanju vjerodostojnosti, predlažemo uključivanje MMF-a, a po mogućnosti i Banke za međunarodna poravnanja (BIS), u postupak certifikacije novog kruga provjera banaka', poručuju.

Institut nadalje sugerira da rubna gospodarstva eurozone, Grčka, Irska, Portugal i Španjolska, moraju brže rasti, što nije lagan zadatak s obzirom na mjere štednje koje će usporiti rast. 

Stoga ta gospodarstva moraju ubrzati gospodarske reforme, a EU bi tu mogao pomoći značajnim povećanjem isplate sredstava iz strukturalnih fondova u prvo vrijeme za te zemlje radi potpore njihova rasta. 

Nakon sastanka ministara financija eurozone, o sveobuhvatnom paketu mjera ponovno će raspravljati ministri financija i čelnici zemalja EU-a u ožujku, sa željom da se cijela rasprava zaključi na summitu EU-a od 24. do 25. ožujka. 

Hina