naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Središnja Europa protiv Europe dviju brzina

Države članice EU-a iz središnje Europe hladno su dočekale francusko-njemački prijedlog pakta za konkurentnost eurozone, upozorivši na rizik stvaranja dvobrzinske Europe premda im se ne žuri usvojiti zajedničku europsku valutu.  

Čelnici 17 članica eurozone sastat će se 11. ožujka na izvanrednom summitu u Bruxellesu posvećen tom paktu koji bi trebao ojačati fiskalnu disciplinu i usklađenost gospodarskih politika unutar eurozone. 

Prijedlog predviđa da zemlje članice slijede zajedničke ciljeve u mirovinskom sustavu, poput produljenja radnog vijeka i odlaska u mirovinu sa 67 godina života, politici plaća, što uključuje ukidanje automatskog povećanja plaća u visini stope inflacije u onim zemljama koje imaju takav sustav indeksacije te uvođenje proračunske ravnoteže i ograničavanje duga kao ustavne obveze. 

Sastanci čelnika zemalja članica eurozone nisu uobičajeni, a zemlje koje ne dijele zajedničku valutu ne gledaju blagonaklono na takve sastanke.  

Prvi sastanak na vrhu čelnika eurozone održan je u jesen 2008. u jeku financijske krize na inicijativu francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya, koji je tada predsjedao Europskim vijećem. 

Načelni dogovor o summitu eurozone dogovoren je na zadnjem sastanku na vrhu svih 27 članica, koji je održan 4. veljače.  

Poljski premijer Donald Tusk upozorio je da bi pakt za konkurentnost mogao 'dovesti do povratka dvobrzinskoj Europi'. 

S njime se slaže i europski povjerenik za proračun Janusz Lewandowski, također Poljak. 'Gotovo smo na putu dvobrzinske Europe', rekao je. 

Države koje još nisu u eurozoni 'moraju nastojati da vrata ostanu otvorena, da budu dio mehanizama donošenja odluka', rekao je tijekom nedavnog posjeta Bugarskoj. 

'Nakon integracije, ne možemo tolerirati da budemo ponovno isključeni jer eurozona gradi neku vrstu interne strukture', dodao je. 

Poljska ne žuri s uvođenjem eura. Najraniji mogući datum je 2015., a vjerojatniji 2020., smatraju poljski stručnjaci. Datum uvođenja eura nisu odredile ni Češka ni Mađarska. 

Češki premijer Petr Nečas podržao je niz prijedloga Pariza i Berlina na području mirovinske reforme i ograničenja javnog duga. 

'S druge strane, ideja o harmonizaciji poreza očito je korak u suprotnom smjeru kada je riječ o konkurentnosti Češke, pa tu ideju ne možemo prihvatiti', rekao je. 

Slovačka također smatra da usklađivanje gospodarskih politika 'ima svoja ograničenja', kazala je premijerka Iveta Radičova.

Estonija je s druge strane prijedlog pozdravila. 'Te prilike treba u potpunosti iskoristiti kako bi se potaknule održive proračunske politike i potrebne strukturne reforme radi bolje konkurentnosti', rekao je estonski ministar financija Jurgen Ligi. 

Latvija je također optimistična, ali želi i sudjelovati u procesu donošenja odluka u eurozoni, a s njome se slaže i Litva. 

Hina