naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Podijeljene reakcije Zapada na stanje u Libiji

Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska zatražili su od Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda potvrdu o zoni zabrane leta iznad Libije, te dopuštenje za vojnu intervenciju u slučaju da Gaddafijeva  vlada ne odstupi samovoljno.  

Usporedo sa tim reakcijama, čelnici NATO-a izdali su zapovijed za 24-satnim preletom nadzornih aviona iznad teritorija Libije. Međutim, reakcije Zapada su podijeljene kada se radi o kreiranju zajedničkog stava naspram te krizne situacije.  

Britanski je ministar vanjskih poslova William Hague svom obraćanju britanskom parlamentu izjavio kako je bliska suradnja s partnerima prijeko potrebna, te da je Rezolucija o zabrani zone letenja jasno rješenje koje ima 'odgovarajuću pravnu osnovu'.

Budući da je Francuska također supotpisnik Rezolucije, uz usku suradnjom sa Njemačkom i SAD-om, vojna intervencija protiv Libije još uvijek je opcionalna.

Francuski ministar vanjskih poslova Alain Juppe, tijekom svog boravka u Kairu izjavio je da ukoliko stanje u Libije postane visoko rizično, mora postojati unaprijed pripremljen odgovor. Kako je nadalje objasnio, to je glavni razlog zbog čega je donesena Rezolucija o zabrani zone leta.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen u svojoj je izjavi podržao čelnike Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, i izjavio kako Savez nije imao namjeru intervenirati u Libiji, ali da se unaprijed planira rješavanje  svakog mogućeg scenarija.  

Libijski ministar vanjskih poslova Moussa Koussa, izjavio je za medije kako je jasno da 'postoji urota u kojoj Francuska, Velika Britanija i SAD namjeravaju podijeliti Libiju, zbog komunikacije sa pobunjeničkom stranom njenog istočnog dijela'.

U Bruxellesu se 10. i 11. ožujka održao redoviti sastanak  NATO-vih ministara, na kojem je donesena procjena stanja u Libiji nakon nametanja zone zabrane leta, te procjena učinka uvođenja embarga na oružje. 

Na sastanku je zaključeno kako je Europska unija spremana pružiti financijsku pomoć svim sjevernoafričkim zemljama, kako bi se što brže provele demokratske reforme. Osim toga, raspravljalo se o razvojnoj i humanitarnoj pomoći, smanjenju imigracijskih ograničenja i napuštanju strikino nametnutih pravila o trgovini.  

U dokumentu sa sastanka stoji kako će zemlje koje brzo provedu reforme imati i veću potporu i pomoć Europske unije za to. Međutim, čelnici se nisu izjasnili kako će mjeriti učinkovitost provođenja reformi. To pitanje ostaje otvoreno do daljnjeg. 

Uz planove UN-a i NATO-a za vojnu intervenciju, Uniji ostaje pitanje unifikacije i razrade daljnje politike koja će se odnositi na cijelu regiju.

Iva Kornfein