naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Crnogorski premijer u intervjuu za FAZ: Euro je poput usisivača

Igor Lukšić je najmlađi premijer na svijetu, njegova zemlja poslije Kosova druga najmlađa u Europi, a euro je službeno sredstvo plaćanja već deset godina. On se u  Berlinu založio za prijem Crne Gore u EU, piše ugledni njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u uvodu intervjua objavljenog u četvrtak 31. ožujka, čiji tekst donosimo u cijelosti: 

Igor Lukšić je od prosinca 2010 crnogorski premijer. U četvrtak se sreo u Berlinu sa saveznom kancelarkom Angelom Merkel: prva državna posjeta jednog crnogorskog premjera od stjecanja državne neovisnosti 2006. Krajem prošle godine Crna Gora je službeno dobila status kandidata za prijem u EU. Još devedesetih godina prošlog stoljeća je većina bruto domaćeg proizvoda ove države poticala od šverca cigareta.  

FAZ: Gospodine premijeru, Vi ste najmlađi premjer na svijetu, ali u usporedbi sa vašim prethodnikom skoro već starac: Milo Đukanović je imao 29 godina kad je 1991. postao premjer Crne Gore, Vi imate 34. Zašto u vašoj državi političarima uspijeva da tako rano dosegnu takve vladarske visine? 

Lukšić: Ne znam, možda nam to lezi u genima. Starost nije odlučujuća: imate umirovljenike sa 25 godina i ljude koji su sa 70 godina puni energije. 

FAZ: Kad je Đukanović prije 20 godina postao premjer a u Sloveniji počeli jugoslavenski secesionistički ratovi imali ste 15 godina. Da li se sjećate tog vremena? 

Lukšić: Da. Bilo je užasno. Na putu ka frontu su kroz moj rodni grad prolazili vojnici, posve iscrpljeni od borbe sa nekakvim neprijateljima – navodno sve braneći socijalističku Jugoslaviju. Vjerujem da mi uopće nismo shvaćali što se tada dešavalo. Onda su se sa fronta kuci vraćali sa odurnim pričama, o pljačkama i ostalim gadostima. Užasno sam se tada osjećao. 

Posle bosanskog rata se Đukanović polako distancirao od srpskog svedržitelja Slobodana Miloševića. Od tada je Crna Gora saveznica Zapada. I danas nadoknađujemo ono, što smo devedesetih izgubili. Situacija je bila veoma konfuzna, posebno kad je UN proglasio sankcije nad Jugoslavijom. Živjeli smo sputani u kavezu. Posebno je bilo teško mladim ljudima, koji su se morali odlučiti što će studiraju. Tek tijekom vremena nam je postalo jasno, da nam je potrebno nešto posve novo. 

FAZ: Što se od tada promijenilo? 

Lukšić: Puno toga. Danas mladi imaju sve, sto je devedesetih bilo izgubljeno, pri čemu ne mislim samo na nove tehnologije i internet, nego i na mogućnost da putuju, onako kako su nekad mogli naši očevi. Ali, naravno da u regiji ima i dalje neriješenih problema, koje moramo riješiti, poput statusa Kosova ili uloge Republike Srpske u Bosni. To nije lako, ali pomaže nam zajednička vizija svih zemalja da postanemo članovi EU. Nadam se da nam EU šalje isti signal.

FAZ: Vaša zemlja je u prosincu 2010. službeno proglašena kandidatom za prijam u EU. Gdje vidite Crnu Goru između Slovenije, koja je već članica EU, i ostalih bivših jugoslavenskih republika? 

Lukšić: Direktno iza Hrvatske. Naravno da Hrvatska ima nekoliko godina prednosti u odnosu na nas, upravo okončava pristupne pregovore, dok se mi tek nadamo da ćemo ih uskoro otpočeti. Ali, sa druge strane, Crna Gora je prva država zapadnog Balkana kojoj je u posljednjih 5 godina dat status kandidata, što je vrlo bitan korak. Time smo točno tamo gdje je Makedonija već stigla. Nadam se da će i Srbija uskoro dobiti kandidatski status. I da će također Bosna, Albanija i Kosovo uspjeti da napreduju. Ono, na što smo se mi koncentrirali je ispunjavanje sedam kriterija, koje nam je EU postavio, da bi smo dobili zeleno svjetlo za početak pregovora. 

FAZ: Kad računate sa prijemom u EU? 

Lukšić: Datum nije tako bitan. Bitno je što ćemo mi za to učiniti. Samo od nas ovisi izvršavanje naših domaćih zadataka, što znaci: da izgradimo institucije i razvijemo standarde. Kad to uspijemo, dobit ćemo pravovremeno i članstvo. Smisao integracije je da naše društvo bude tako razvijemo, da dosegne istu kvalitetu kao i ostale prosječne europske države. To je puno bitnije nego da nagađamo: 2017, 2020 ili kad god.  

FAZ: Makedonija već 5 godina čeka  na početak pregovora? 

Lukšić: Makedonska pozicija je, zbog svađe oko imena sa Gričkom veoma nesretna. Nadam se da će se to uskoro promijeniti, jer u interesu je svih zemalja regije da se što brže kreću u pravcu EU, prije svega zato sto naša regija, korak po korak, gubi na značaju. Na nama je da razvijemo nove energije i ostale uvjerimo da smo zreli da preuzmemo odgovornost. Istovremeno sam uvjeren da je i u interesu EU da primi zemlje Zapadnog Balkana, jer tek time će integracijski proces biti okončan. 

FAZ:  Vaša zemlja je već 2002 preuzela euro kao valutu. Što će vam onda članstvo u EU? 

Lukšić: Smatram da je to povijesni međaš za svako društvo. Iako smo jedna mala država, što se tiče veličine i broja stanovnika, mi vjerujemo da našim pristupom možemo da obogatimo DNK Europske Unije. Bit Europe je: velika obitelj nacija, povezanih zajedničkim tržištem, kolektivnom sigurnošću strukturom i zajedničkim vrijednostima. Crna Gora posjeduje veoma patrijarhalnu tradiciju, sa izraženim kolektivnim vrlo egalitarnim strukturama. To se može promijeniti uz pomoć integracijskog i tranzicijskog procesa: sve više ljudi će shvaćati da i oni osobno mogu doprijeti izgradnji jednog prosperitetnog društva. Da je Crnoj Gori mjesto u EU je već sada uvjereno tri četvrtine našeg stanovništva, više nego u svakoj drugoj državi zapadnog Balkana pojedinačno. 

FAZ: Da li je uvođenje eura bilo pri tome od pomoći? 

Lukšić:  Definitivno. Uveli smo ga odmah 2002., kao valutnog nasljednika njemačke marke, koja je već krajem devedesetih godina prošlog stoljeća bila službeno sredstvo plaćanja. Realno govoreći, euro ima funkciju usisivača: ništa ispod stola ne ostane. Sa jakom monetom ste prisiljeni da sva privredno bitna pitanja transparentno stavite na dnevni red,  a i finalno vam je nemoguće da se bavite prostim štampanjem novaca. Tako nam je i pošlo za rukom da uspješno prebrodimo protekle dvije krizne godine. Rejting-agencija Moody nas je zbog toga digla sa negativnog na stabilni status. 

FAZ: Vas prethodnik Milo Đukanović je ponudio državljanstvo Crne Gore strancima, koji su spremni da investiraju pola miliona eura. Da li je to pravi put za privlačenja novca? 

Lukšić: To smo obustavili. Ne samo zbog toga sto su i u Bruxellesu i u pojedinim državama EU prepoznali mogućnost zloupotrebe. Budući članstvo u euroatlantskim strukturama za nas ima apsolutni prioritet, odlučili smo se protiv realizacije ovog plana. Finalno, on nikad nije stupio na snagu. 

FAZ: Da li takva odluka ima kakve veze sa bivšim tajlandskim premjerom Taksinom Sinavatrom, koji je 2009. postao Crnogorac, a u svojoj domovini bio osuđen zbog korupcije? 

Lukšić: Ne direktno. Napokon, radi se o tome da stvorimo uvijete da za viđene strane investitore stvorimo dobru klimu za ulaganja u agrarnom sektoru, turizmu na polju energije. Za to sam se založio i u mojim razgovorima u Berlinu. 

FAZ: Europska Unija, u katalogu zahtjeva, inzistira na jasnim mjerama protiv korupcije u Vašoj zemlji. Koliko je danas jaka mafija u CG? 

Lukšić: Dopustite mi da Vam odgovorim jednim primjerom: Početkom tjedna su crnogorski i njemački organi zajedno razbili lanac švercera droge. U Hamburgu je zaplijenjeno 300 kg kokaina. Uvjerene sam da se nalazimo na dobrom putu da naše administrativne, pravne i financijske instrumente tako ojačamo, da mogu temeljno suzbijati korupciju i organizirani kriminal. Već sada, po rezultatu ispitivanja, je samo 12 posto stanovništva spremno latiti se podmićivanja službenika. Ranije je to bilo 18 posto. 

FAZ: Đukanović je preko dva desetljeća određivao politiku Crne Gore, bio pet puta premjer i jednom predsjednik. Drži li on i dalje sve uzde vlasti u svojim rukama? 

Lukšić: On je i dalje predsjednik DPS. Ako izuzmem poneki telefonski razgovor, kad popričamo o određenim temama, on se ne miješa u dnevnu politiku. Time on pokazuje, da je bio ozbiljan kad je iznio razloge svoje ostavke: želio je pomoći Crnoj Gori da napreduje u izgradnji institucija. Morate biti svijesni činjenice da je povijest naše zemlje obilježena jakim ličnostima, koji su uvijek odlučivali o svemu. Sad je nastupilo vrijeme da se pokaže da nije sve u ličnostima nego u institucijama. 

Autor: Markus Bickel

Prijevod: Mirko Vuletić

 

Više o tome:

Frankfurter Allgemeine Zeitung: 'Der Euro ist wie ein Staubsauger'