naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Demografsko izvješće: Hrvatska ispod europskog prosjeka

Stopa fertiliteta u Europskoj uniji u posljednjih nekoliko godina bilježi rast, očekivani životni vijek se produljuje, a Hrvatska je u tome ispod europskog prosjeka, objavila je u petak 1. travnja Europska komisija rezultate istraživanja koje je obavio Eurostat, statistički ured Europske unije.  

Stopa fertiliteta u Europskoj uniji porasla je s 1,47 djeteta po ženi koliko je iznosila 2003. na 1,60 u 2009. godini. U Hrvatskoj se 2003. godine rađalo 1,32 djeteta po ženi, a 2009. godine 1,49. 

Stopa fertiliteta se od 2003. povećava u svim zemljama članicama EU-a osim u Luksemburgu, Malti i Portugalu. 

Najvišu stopu fertiliteta po podacima za 2009. imale su Irkinje (2,07 djece po ženi), Francuskinje s 2 djece, zatim Britanija (1,96) i Švedska (1,94).  

Najniže stope imale su Latvija (1,31), Mađarska i Portugal (1,32) i Njemačka (1,36). 

Prosječni očekivani životni vijek za žene u trenutku rođenja iznosio je po podacima za 2009. u Europskoj uniji 82,4 godine, a za muškarce 76,4 godine. U Hrvatskoj je to 79,7 godina za žene i 73 za muškarce. 

Današnje šezdesetpetogodišnjakinje u Europskoj uniji prosječno mogu očekivati još 20,7 godina života, a 65-ogodišnjaci 17,2. U Hrvatskoj žene te dobi mogu očekivati još 17,2 godine života, a muškarci 14,5 godina. 

Najdulji očekivani životni vijek imaju žene u Francuskoj (85,1 godina), Španjolskoj (84,9), Italiji (83,5) i na Cipru (83,69), a kod muškaraca na prvom je mjestu Švedska (79,4 godina), Italija (79,1), zatim Španjolska i Nizozemska (78,7).  

Europska komisija svake druge godine objavljuje demografsko izvješće koje zemljama članicama pomaže u osmišljavanju njihove populacijske politike. 

Ovogodišnje izvješće pokazuje da Europljani žive sve dulje i da su sve boljeg zdravlja. 

Visoke stope nataliteta nakon Drugog svjetskog rata dovele su do tzv. baby-booma, koji je trajao do 1960-tih godina. Danas ti naraštaji ulaze u šesto desetljeće života i počinju se povlačiti s tržišta radne snage, što predstavlja prekretnicu u demografskom razvoju.  

Stanovništvo stari, a broj stanovnika starijih od 60 godina svake se godine povećava za dva milijuna.  

Najstarije stanovništvo po podacima za 2010. imala je Njemačka s prosječne 44,2 godine, te Italija s 43,1 godinom. Najmlađe stanovništvo je u Irskoj, s prosjekom od 34,3 godine. 

Stopa fertiliteta, broj djece po ženi, glavni je čimbenik u promjenama broja stanovnika. Sadašnje stope fertiliteta u EU-u znače da će se broj stanovnika početi smanjivati u razdoblju između 2050. do 2060. godine, a u nekim zemljama se već sada smanjuje jer su ranije imale niske stope fertiliteta.

Očekivani životni vijek u EU produljava se svake godine za dva do tri mjeseca. 'Očekivani životni vijek se produljuje, a broj radnika svake je godine sve manji. Stoga moramo prilagoditi našu politiku kako bismo postigli veću ravnotežu između profesionalnog i obiteljskog života tako da roditelji mogu podizati svoju djecu i istodobno raditi te poticati Europljane da što dulje ostaju radno aktivni', rekao je povjerenik za zapošljavanje i socijalna pitanja Laszlo Andor.(Hina) 

 

Više o tome:

Europska komisija: Demography Report 2010 Latest figures on the demographic challenges in the EU