naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Obrazovanje: EU ispunio tek jedno od pet ključnih mjerila

Zemlje EU-a poboljšale su obrazovne sustave u ključnim područjima kroz posljednjih deset godina, ali su ispunile samo jedno od pet ključnih mjerila postavljenih za 2010. godinu, objavila je u utorak 19. travnja Europska komisija u novom izvješću o napretku u obrazovanju i obučavanju.  

Izvješće pokriva zemlje članice EU-a te Hrvatsku, Makedoniju, Island, Tursku, Norvešku i Lihtenštajn, te daje detaljnu statistiku koja pokazuje koje su zemlje iznad ili ispod europskog prosjeka. 

Jedino mjerilo koje je EU uspjela ispuniti je povećanje broja završenih studenata na području matematike, prirodnih znanosti i tehnologije, i to za 37 posto u odnosu na 2000. godinu. Izvjestan ali nedovoljan napredak zabilježen je u ostala četiri mjerila: smanjivanje broja učenika koji prerano prekidaju školovanje, povećanje broja mladih koji završavaju srednje obrazovanje, poboljšanje vještine čitanja te povećanje broja odraslih koji sudjeluju u nekoj vrsti cjeloživotnog obrazovanja ili obučavanja. 

Osim mjerila do 2010., ministri obrazovanja EU-a dogovorili su 2009. pet mjerila koja trebaju biti ispunjena do 2020.  

Oni žele da najmanje 95 posto djece u dobi između 4 godine i obvezne dobi za kretanje u školu sudjeluje u predškolskom obrazovanju (danas 92,3 posto), da broj mladih od 15 godina s nedovoljnim vještinama čitanja, matematike i prirodnih znanosti bude manji od 15 posto (danas 20 posto), da se broj mladih koji prerano prekidaju školovanje smanji na ispod 10 posto (danas 14,4 posto), da se udio odraslih u dobi od 30-34 godine s visokim obrazovanjem popne na najmanje 40 posto (danas 32,3 posto), te da oko 15 posto odraslih u dobi od 25 do 64 godine sudjeluje u cjeloživotnom učenju (danas 9,3 posto). 

Iako je prerano za prognoze, kaže EK, trendovi sugeriraju da zemlje članice mogu ispuniti većinu mjerila postavljenih za 2020. ako nastave davati im visoki prioritet i učinkovito ulagati u obrazovanje i obučavanje. 

'Ulaganje u obrazovanje je dobra investicija za stvaranje radnih mjesta i ekonomski rast i na dugoročnom planu samo se od sebe isplaćuje. Međutim, u vremenima proračunskih pritisaka moramo osigurati također da se resursi troše što je moguće učinkovitije', kazala je u priopćenju povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade Andrula Vasiliu. 

Što se tiče predškolskog obrazovanja, kao jednog od prioriteta za 2020., stanje se u EU-u popravilo između 2000. i 2008. za šest postotnih poena, a najveći broj takve djece imaju Francuska (100 posto), Belgija i Nizozemska (99,5 posto). Hrvatska se nalazi na 68 posto, daleko ispod prosjeka EU-a koji danas iznosi 92,3 posto. 

Glede drugog mjerila, smanjivanja broja mladih s lošim vještinama čitanja, matematike i nedostacima u prirodnim znanostima, postotak je do 2010. trebao biti 17 posto, a do 2020. cilj je 15 posto. Danas takvih u EU-u ima 20 posto, a najbolje stoje Finska (8,1 posto), Estonija (13,3) i Nizozemska (14,3). Hrvatska je blizu europskog prosjeka s 22,5 posto. 

Godine 2009. u EU-u je mladih u dobi 18-24 godine koji su prerano prekinuli školovanje bilo 14,4 posto, što je poboljšanje u odnosu na 2000. kada ih je bilo 17,6 posto. Po podacima za 2009. najbolje stoje Poljska s 5,3 posto, Češka s 5,4 posto i Slovačka s 4,9 posto, a za Hrvatsku, kako kaže EK, podaci su u tom segmentu nevjerodostojni. 

Do 2010. najmanje 85 posto 22-godišnjaka trebalo je imati srednje obrazovanje. Iako se brojka popela sa 76,6 posto 2000. na 78,6 posto 2009., to je još uvijek ispod cilja. U ovom segmentu najbolje stoji Hrvatska sa 95,1 posto, a među zemljama EU-a Slovačka (93,3 posto), Češka (91,9 posto) i Poljska (91,3 posto).  

Što se tiče visokog obrazovanja, broj ljudi s tercijarnim obrazovanjem povećao se s 22,4 posto 2000. na 32,3 posto 2009. Cilj je do 2020. da takvih bude 40 posto. Podaci za 2009. pokazuju da najbolje stoje Irska (49 posto) i Danska (48,1 posto). 

U segmentu diplome iz matematike, prirodnih znanosti i tehnologije najbolje stoje Portugal, Slovačka i Češka, a cjeloživotno učenje privlači najviše ljudi u Danskoj, Švedskoj i Finskoj. Dok je u EU-u prosjek ljudi koji sudjeluju u nekoj vrsti cjeloživotnog obrazovanja ili obučavanja 9,3 posto, za Hrvatsku je 2,3 posto. 

Europska komisija upozorava i na razlike među spolovima, i u uspjehu i u izboru zanimanja. Djevojke su dvostruko bolje u čitanju, ima ih više koje završavaju srednje, ali i visoko obrazovanje. Dječaka ima puno više koji ranije napuštaju školu. Muškaraca ima više s diplomama matematike, prirodnih znanosti i tehnologije.(Hina)

 

Više o tome:

Europska komisija: EU education report: good progress, but more effort needed to achieve targets