naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Plinska tržišta srednje i istočne Europe trebaju bolju koordinaciju

Plinska tržišta srednje i istočne Europe dugo je bilo izolirano i fragmentirano, bivajući podložno prekidima opskrbe, uglavnom zbog monopola nad tržištem i cijenama derivata. Međutim, novija istraživanja upućuju da bi razvojem vlastitog energetskog sustava zemlje tih regija mogle oštrije pregovarati s izvoznicima plinom. Najnovija istraživanja o tome prikazao je u svom članku ekonomist Edward Hunter Christie sa Instituta u sklopu finskog 'Turku School of Economics'.

U svom istraživanju, Christie je prikazao pregovaračku moć Europske unije oko uvoza energenata iz Rusije na temelju tri točke koje obuhvaćaju sigurnost opskrbe prirodnim plinom za tržište te dvije regije.

Prva točka obuhvaća 'osjetljivost' regija na fizički prekid opskrbe energentima i ekonomske aspektima istog, te mogućnost izgradnje infrastrukture koja bi smanjila nedovoljnu raširenost i veličinu tržišta.

Druga točka istraživanja odnosi se na nove odnose Ukrajine s Ruskom Federacijom, i pitanje u kojoj je mjeri Ukrajina u mogućnosti prevoditi nacionalne interese u izravnu javnu politiku.

Treća tema razrađuje monopol nad cijenama i ekonomske procjene onoga što bi se moglo dogoditi ako bi se izolirana politika uvoznika prirodnog plina okrenula u udruživanje i razvoj novog internog energetskog sustava, te rad na razvoju zajedničkih politika  i sustava za proizvodnju jeftinijih energenata, nego što je uvoz preko Gazproma.

Kako bugarsko gospodarstvo pati od ekonomskog šoka od siječnja 2009., opskrba ruskim energentima u toj je državi znatno pala. Takav stupanj ekonomske nestabilnosti  je neprihvatljiv za čitavu regiju, osobito na razini Europske unije, te je kroz Europski program za oporavak i energiju (EEPR) već određeno sufinanciranje za uvoz plina.

Iako se to čini kao kratkoročno rješenje za dugotrajan problem, intenzivno se radi na trajnijem rješavanju ovog problema. Tako su u prosincu prošle godine otvoreni novi LNG uvozni kapaciteti uz povećanje povezanosti plinovodnih mreža u regiji iz čega se dobivaju najjeftiniji, najbrži energenti (sa najmanjim geopolitičkim rizicima koji ne ograničavaju regiju o ovisnosti uvoza ruskog plina).

Sufinanciranje ovakvih projekata Unija smatra u potpunosti opravdanim. Čelnici regije u razgovorima sa Unijom percipiraju takve projekte kao najbolji način da se prevladaju fragmentirane inicijative nacionalnih aktera u regiji, ali vide i koristi tržišne integracije i diversifikacije tržišta regije kao cjeline.

Po istom principu, proizvodnju energenata na takav način, trebale bi usvojiti i zemlje Baltika, gdje je tržište jednako fragmentirano kao i u ovim regijama. Cilj tih projekata je izgradnja samoodrživog plinovodnog sustava u srednjoj i istočnoj Europi koji bi trebao postati integriraniji i otporniji.

Međutim, ključno pitanje ostaje o budućnosti Ukrajine kao glavnog tranzitnog koridora za rusku isporuku plina u Europu. U tom kontekstu predsjednik Janukovič bio je oštro i opravdano kritiziran, ne samo za selektivno korištenje pravosuđa, nego i za eliminaciju političke konkurencije, te za napade na slobodu medija. Korupcija u Ukrajini ostaje na vrlo visokim razinama, i to je jedan od ključnih neriješenih problema koji izravno utječu na tu problematiku.

Međutim, kako bi se osigurali od mogućih ugroza, ukrajinski nacionalni interesi, u smislu njezine vanjske energetske politike, detaljno su razrađeni od Janukovičevog najbližeg tima. Oni uključuju otkazivanje projekta 'Južni tok', privlačenje ulaganja u ukrajinski plinski transportni sustav, osiguranje niže uvozne cijene za ruski plin, razvoj LNG terminala i proširenje proizvodnje domaćeg plina.

'Domaćim' cijenama plina, ukrajinska energetska politika se postupno reformira zahvaljujući prije svega uvjetima danim od MMF-a. S vremenom bi to trebalo voditi prema većoj  konkurentnosti i energetskoj učinkovitosti Ukrajine. Ipak, pokazalo se u ovom slučaju kako uvjetovanje može donijeti pozitivne rezultate.

Konačni prijedlog za povezivanje ekonomskog i energetskog tržišta regija je razvoj crpilišta prirodnog plina. Prijedlog Jacquesa Delorsa Europskoj energetskoj zajednici sadrži dvije točke: kupnju plina putem specijaliziranih agencija ili kupnju plina na pristupačnijem nivou. Konkretno, to bi značilo da jedan pregovarački tim vodi ugovore za zajedničko tržište i za isporuku dostatne količine za jednu (zajedničku) uvoznu cijenu.

Ipak, dok profitabilne marže uvoznika tvrtke mogu pasti, prosječna uvozna cijena u većini slučajeva pada, što ukazuje dobitak za potrošače na štetu njihovih nacionalnih plinskih kompanija; dobitci su veći ako još uvijek jedna od uvoznih tvrtki, istovremeno u savezu sa kupcima, uspijeva u diversifikaciji izvora opskrbe.

 Iva Kornfein