naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Hammarberg: Europa zbog tretiranja imigranata gubi kredibilitet na području ljudskih prava

O stanju u ljudskim pravima na europskoj i globalnoj razini, u svojem zadnjem intervjuu za europski informativni portal EurActiv govorio je Thomas Hammarberg, povjerenik za ljudska prava u Vijeću Europe. Ukoliko se imigranti ne prestanu tretirati kao 'neželjena klasa', kredibilitet ljudskih prava u Europi biti će potpuno uništen na međunarodnom nivou, zaključio je Hammarberg.

Prije dolaska na poziciju povjerenika za ljudska prava 2005.godine, Thomas Hammarberg je proveo 27 godina radeći na projektima unapređenja ljudskih prava u Europi i svijetu.

Povjerenik za ljudska prava kritizirao je nedavni potez Europske unije kojim se ponovno uvodi stroža unutarnja granična kontrola u Schengenskoj zoni, dodavši kako se tim činom šalje vrlo negativna slika o pristupu Europi.

Bez imenovanja određenih država Europe, ali referirajući se na Francusku i Italiju, Hammarberg je također kritizirao postupke vlada pojedinih država, rekavši da se u Europi svakodnevno krše ljudska prava po pitanju prihvata izbjeglica i imigranata. Objašnjenje toga vidi se u jačanju ksenofobnih politika diljem cijele Europe.

Povjerenik Hammarberg svoju je teoriju izložio je u nedavno objavljenoj knjizi naslovljenu 'Ljudska prava u Europi - bez razloga za zadovoljstvo'.

Umjesto poticanja ksenofobnih politika, što se posebice događa u posljednje vrijeme, čelnici europskih država trebali bi jače razvijati politike ljudskih prava, te objasniti građanima svojih država zbog čega je politički vrlo bitno prihvaćanje izbjeglica iz svih dijelova svijeta, pogotovo onih zahvaćenih revolucijama i ratovima.

Osim svega, u suštini vladanja jest očuvanje humanih vrijednosti na razini države, a prihvat izbjeglih i imigranata zasigurno je jedan od prioriteta.

Kao jedan od nedavnih primjera kršenja ljudskih prava u Europi, zasigurno je masovno protjerivanje Roma u srpnju prošle godine u Francuskoj. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da to nije jedinstven takav slučaj. Također upozoravaju da to nije trajno rješenje problema sa tom manjinom. 

Zbog tih protjerivanja, postavlja se pitanje o postojanju europskih načela; da li su Romi koji žive u Europi prihvaćeni kao Europljani, kao npr. jedan od europskih manjina? I ako nisu, zbog čega to nisu, kada imaju sve preduvjete da ih se takvima naziva? Ukoliko jesu, zbog čega nemaju ista prava kao i ostale manjine Uniji?

Činjenica jest, da se ne mogu uvoditi posebna pravila za njih. Hapšenje, deportacija i zlostavljanje nisu i ne smiju biti model ponašanja prema niti jednoj osobi u Europi. U protivnom se vrlo lako može dogoditi da Europa podlegne oštrim međunarodnim osudama, zaključuju stručnjaci za ljudska prava.

Pitanje da li bi se trebalo javno imenovati određenu vladu koja svojim politikama krši osnovna ljudska prava, nailazi na sve više zagovornika. Kako se u neposrednoj europskoj blizini događaju revolucionarne promjene, Europa bi trebala biti spremna na takva izvanredna stanja.

Naravno, jedna od glavnih komponenti je prihvat izbjeglica sa ratom i revolucijama zahvaćenih područja. Međutim, većina europskih čelnika za to ne želi niti čuti, čime taj problem postaje izravno i javno) kršenje ljudskih prava i podliježe kako je i ranije spomenuto globalnoj međunarodnoj osudi. Promicanjem 'zatvorenih politika', rigoroznijom kontrolom i posrednim zatvaranjem svojih granica, Europa šalje negativne 'signale' svim potencijalnim izbjeglicama i doseljenicima – što sa ratnih područja, što ljudima u potrazi za boljom budućnošću.

Nasuprot europskim politikama, Tunis je velikodušno rekao 'da' imigrantima

Hammarberg ističe kako je Tunis bio i ostao 'optimalan model za imigrantsku i izbjegličku politiku' unatoč ogromnim migracijskim pritiscima na svojoj granici. Iako od siječnja u središtu 'revolucije jasmina', Tunis je primio više od četvrt milijuna izbjeglica iz Libije. Tunižani su sami u vrlo teškoj situaciji, prolazeći kroz intenzivne političke tranzicije, raširenu nezaposlenost, ekonomsku krizu mnogo dublju nego bilo gdje u Europi, te su regulirali svoje imigrantske politike.

Nasuprot tome, 500 milijuna Europljana 'zatvara vrata' izbjeglicama i imigrantima, vraća brodove sa morskih granica odnoseći se prema izbjeglima kao prema 'uljezima'. Uzevši u obzir sve te činjenice, lako bi se moglo ustvrditi kako Europa ne drži mnogo do deklaracije o ljudskim pravima.

Međutim, upravo iz tih razloga i u komparativnoj analizi europskog i tuniskog modela, stručnjaci tuniske politike vide kao model za optimalne imigrantske politike na globalnoj razini.  Europa činom zatvaranja granica globalno postaje nevjerodostojna, ističe Hammarberg.

Upitan zakon o medijima u Mađarskoj 

Spomenuvši jačanje ekstremnih politika u zemljama članicama, ne može se zaobići problem ksenofobne Mađarske i upitna odluka Europske komisije koja je odobrila izmjene i dopune kontroverznog zakona o mađarskim medijima, unatoč oštrim kritikama Vijeća Europe, i to usprkos činjenici da još uvijek postoje ozbiljni problemi po pitanju određenih dijelova tog zakona, kao što je sloboda medija i zaštita izvora informacija.

Donošenje i legaliziranje te dubiozne odluke odvijalo se istodobno na dvije razine. Prva razina bili su pregovori između Komisije u Bruxellesu i vlade u Budimpešti. Druga razina bili su sastanci između Vijeća Europe i Ureda povjerenika za ljudska prava, gdje su se u detalje analizirali medijski zakoni u kojima je nađeno ozbiljnih nedostataka.

Međutim, iako je kritički osvrt na zakon objavljen unutar dva dana od donošenja istog, nije naišao na nikakav odjek. Štoviše, kritika je kao takva bila odbačena i  zanemarena. Zbog nedostatka bilo kakvih reakcija na kritike među političkim čelnicima Mađarske i Unije, činilo se da Bruxelles dao velikodušno odobrenje konačne verzije tog zakona.

Stručnjaci tvrde kako je ovaj zakon o mađarskim medijima samo 'vrh ledenog brijega'. Medijska situacija se pogoršava u mnogim zemljama Europe (Italija i Francuska, a pogotovo u zemljama istočne Europe.

Zabrinutost je tim veća, zbog načina na koji manipulirani mediji utječu na širu populaciju izazivajući i jačajući ksenofobno razmišljanje, a time i ksenofobno ponašanje. Jasno je da mediji ne smiju biti pretvoreni u vladinu propagandu bez kritičkog pristupa vladinim potezima i politikama.

Zadnjim ekstremnim izjavama o neuspjeloj multikulturalnosti Europe, troje velikih europskih lidera – njemačka kancelarka Angela Merkel, britanski premijer David Cameron i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy –  jasno su dali do znanja  svoje stavove i budućnost svojih politika.

U njihovim se izjavama govori o multikulturalnosti kao o pojmu koji uključuje podršku izolacionističke muslimanske zajednice u suvremenim europskim društvima – referirajući se na islam u Europi. Multikulturalizam u Europi bi trebalo značiti poštovanje raznolikosti društava i poštovanje drugih kultura, navodi dalje Hammarberg.

Stanjem u medijima i stanjem u ljudskim pravima Europa je suočena sa vrlo ozbiljnim izazovima. Politike koje vode čelnici Europe pokazuju se nekonstruktivnim i negativnim. Vođenje takvih politika pogoduje kršenju temeljnih ljudskih vrijednosti i ljudskih prava. A time se, također, potiče, izravno i neizravno, nastanak ekstremističkih skupina u Europi.

Ukoliko će se kroz europske politike poticati mržnja i netolerancija prema 'drugačijima, moglo bi doći do stvaranja kriza kakvima se Evropljani nisu nadali, zaključio je Hammarberg.

Iva Kornfein