naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Udruge civilnog društva za unutarnji monitoring poglavlja 23

Skupina od 15 hrvatskih organizacija civilnog društva predlaže uspostavu neovisnog saborskog nadzornog tijela koje će pratiti provedbu reformi u poglavlju Pravosuđe i temeljna (23) u razdoblju od tri godine nakon završetka pregovora.  

Ista skupina udruga u veljači je, uoči objave izvješća Europske komisije o ispunjavanju mjerila u poglavlju 23, objavila zajedničko mišljenje prema kojem Hrvatska 'u tom trenutku - sredinom veljače 2011. godine - nije bila spremna za zatvaranje poglavlja 23'. 

Sada su napravili novo, dopunjeno mišljenje koje ovih dana predstavljaju dužnosnicima Europske komisije zaduženim za proširenje. 

I dalje smatraju da Hrvatska još ne ispunjava sve europske standarde u ovom poglavlju, ali ističu 'da su svjesni širih političkih implikacija daljnje odgode hrvatskog pristupanja EU-u, u smislu političke stabilnosti u Hrvatskoj i na cijelom zapadnom Balkanu, koje EU također mora uzeti u obzir pri odlučivanju o brzini hrvatskog pristupanja'.

'Stoga, ako Europska komisija odluči zatvoriti poglavlje 23 iz političkih razloga, a ne na temelju objektivne procjene kvalitete hrvatskih politika i provedbenih kapaciteta u ovom području, mi ističemo važnost uspostave formalnog, neovisnog mehanizma monitoringa za najmanje trogodišnje razdoblje od završetka pregovora', kaže se u dokumentu koji je predstavljen Europskoj komisiji. 

Jelena Berković iz GONG-a izjavila je hrvatskim novinarima da je riječ o svojevrsnom zaštitnom mehanizmu, koji bi iznutra, iz Hrvatske, trebao osigurati da pokrenuti procesi u reformi pravosuđa postanu nepovratni. 

Taj bi mehanizam djelovao kao neovisno saborsko tijelo u kojem bi manjinu predstavljali političari, a većina bi dolazila iz udruga civilnog društva i akademske zajednice.  

Prema prijedlogu nevladinih udruga, to bi tijelo surađivalo sa zastupnicima Europskog parlamenta i stručnjacima Europske komisije, imalo bi status posebnog izvjestitelja za institucije EU-a i dvaput godišnje bi objavljivalo izvješća. Također se traži da se to tijelo izrijekom navede u pristupnonm ugovoru. 

'Ako bi se taj mehanizam otvorio za predstavnike civilnog društva i akademske zajednice, ako bi mu se omogućio pristup informacijama, podacima i istraživanjima o tome kako se uistinu provodi reforma pravosuđa i kako se ispunjavanju mjerila o procesuiranju ratnih zločina i o zaštiti nacionalnih manjina, onda vjerujemo da bi taj mehanizam bio koristan i za Hrvatsku i za reforme i za Europsku uniju, koja bi dobivala objektivne i vjerodostojne informacije o tome kako Hrvatska napreduje', kaže Jelena Berković. 

Vesna Teršelić iz udruge Documenta rekla je da se od veljače do sada dogodio važan pomak u suđenjima za ratne zločine kada je Sabor prošli tjedan izmijenio Zakon o primjeni Statuta Međunarodnoga kaznenog suda (MKS) i progonu za kaznena djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, pa se za postupke vezane uz ratni zločin predviđa isključivo nadležnost županijskih sudova u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu. Ubuduće će se moći koristiti dokazi međunarodnih kaznenih sudova.

'Organizacije civilnog društva to su predlagale još od 2008. godine', kaže Teršelić, koja dodaje da još nije riješeno pitanje obeštećenja žrtava ratnih zločina i zločina u ratu. 

'U najmanju ruku vlada bi trebala donijeti hitnu odluku o otpisu parničnih troškova za obitelji žrtava ratnih zločina', ističe Teršelič. 

Sanja Sarnavka iz udruge B.a.B.e. smatra problematičnim to što javnosti nisu poznati rezultati pristupnih pregovora. 'Sadržaj nijednog zatvorenog poglavlja nije poznat javnosti i to je isključivo na hrvatskoj vladi, jer je EU potpuno otvorena i nema ništa protiv da se sadržaj svih zatvorenih poglavlja objavi', rekla je Sarnavka. 

Jedan od zahtjeva je i hitno ukidanje Zakona o golfu, koji 'ima koruptivni potencijal, posebice u vezi s lokalnom vlašću'. 

'Taj zakon se ne spominje ni u jednom mjerilu i nije spominjan u izvješćima o napretku. Ali, nakon što je Europska komisija uvidjela da samo Hrvatska ima takav zakon o golf igralištima i da on omogućava eksproprijaciju privatnog zemljišta, počela je detaljnije pratiti što znači taj zakon i sada smo optimističniji nego ranije da bi to pitanje moglo biti riješeno', kaže Jelena Berković. 

Iza zajedničkog mišljenja o ispunjavanju mjerila iz poglavlja 23 stoji 15 organizacija: B.a.B.e. - Budi aktivna. Budi emancipirana; ZINH - Zbor istraživačkih novinara Hrvatske; Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek; CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje; CMS - Centar za mirovne studije; Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću; GOLJP - Građanski odbor za ljudska prava; GONG, Zelena akcija, Pravo na grad, Centar za LGBT ravnopravnost, KLJP - Kuća ljudskih prava; SDF - Srpski demokratski forum i Transparency International Hrvatska. 

Hina