naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Mađarsko predsjedništvo završava okončanjem pregovora s RH

Pristupnom konferencijom na kojoj Hrvatska i formalno zaključuje pregovore u četvrtak završava šestomjesečno mađarsko predsjedništvo, koje je upravo završetak hrvatskih pristupnih pregovora uvrstilo među najviše prioritete.

Nakon što je Europsko vijeće prošli tjedan pozvalo da se pregovori s Hrvatskom završe do kraja lipnja, a pristupni sporazum potpiše do kraja ove godine, mađarsko je predsjedništvo zadnji dan svoga mandata sazvalo međuvladinu konferenciju o pristupanju, na kojoj će Hrvatska zatvoriti zadnja četiri poglavlja - Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava, Financijske i proračunske odredbe i Ostala pitanja.

Lisabonskim ugovorom koji je stupio na snagu 1. prosinca 2009., šestomjesečno rotirajuće predsjedništvo izgubilo je na važnosti, ali je u više područja, među kojima je i proširenje, zadržalo raniju ulogu. Zemlja predsjedateljica, kada je o proširenju riječ, mora osigurati konsenzus svih zemalja članica za svaku odluku koja omogućava napredak u pristupnim pregovorima.

Mađari su se silno trudili da baš za njihova predsjedanja Hrvatska završi pregovore, pri čemu ne propuštaju istaknuti da ti napori ne bi urodili plodom da Hrvatska nije učinila svoj dio posla i ispunila potrebne kriterije.

Mađarska predaje rotirajuće predsjednštvo Poljskoj, za čijeg mandata bi se trebao potpisati ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Mađarska je zadnja članica dosadašnje predsjedničke trojke, u kojoj su još Španjolska i Belgija. Jedna od novina koje je donio Lisabonski ugovor jesu i predsjedničke trojke - tri zemlje koje jedna za drugom predsjedavaju donose zajednički program kako bi se još više dobilo na kontinuitetu djelovanja u europskim institucijama. Poljska je prva članica nove predsjedničke trojke koju još čine Danska i Cipar.

Osim završetka hrvatskih pregovora, Mađarska je među prioritete svoga predsjedanja uvrstila jačanje koordinacije gospodarskih politika zemalja članica, energetsku sigurnost, europsku strategiju za integraciju Roma, Dunavsku strategiju, te što brže primanje Bugarske i Rumunjske u Schengenski prostor. Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je njegova vlada ostvarila 98 posto ciljeva koje je postavila u okviru predsjedanja EU-om.

Kao jedini, djelomični neuspjeh, Mađari priznaju to što Bugarska i Rumunjska nisu ušle u Schengenski prostor, ali ističu da za to nisu krivi. Dodaju da je i tu postignut bitan napredak, jer su sve zemlje članice priznale da Bugarska i Rumunjska sada ispunjavaju tehničke kriterije za ulazak u Schengenski prostor. Mađari očekuju da bi politička odluka o tome mogla biti donesena u drugoj polovici ove godine.

Za vrijeme mađarskog predsjedanja završen je prvi europski semestar, novi instrument većeg usklađivanja proračunskih i makroekonomskih politika i strukturnih reformi zemalja članica.

Paket od šest zakonskih prijedloga za poboljšanje gospodarskog upravljanja, što je mađarsko predsjedništvo također pokušavalo dogovoriti, u najvećoj je mjeri usklađen, ali izostao je cjelovit dogovor zbog razilaženja između Europskog parlamenta i zemalja članica oko načina odlučivanja o sankcijama protiv zemalja koje krše pakt za stabilnost i rast, a koji predviđa pravila o visini dopuštenog proračunskog deficita i javnog duga te mjere za očuvanje konkurenosti.

Mađarsko preuzimanje predsjedništva u siječnju od Belgije bilo je potpuno zasjenjeno spornim medijskim zakonom zbog čega je vlada Viktora Orbana naišla na oštre kritike unutar EU-a, a nakon toga uslijedile su kritike zbog novog mađarskog ustava.

Hina