naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Ruski plinovod izvan EU pravila

I plinovod Nabucco kojeg favorizira Europska unija i Južni tok pod pokroviteljstvom konkurentskog ulagača Gazproma, će najvjerojatnije dobiti izuzeće od Trećeg energetskog paketa, zakonodavnog okvira Unije koji pruža konkurentima besplatni pristup na mrežu plinovoda, kaže se u izjavi bugarskog ministra za energetiku Traycha Traykova koju donosi europski informativni portal EurActiv. 

Nabucco i Južni tok smatraju se konkurentskim projektima koji imaju isti vremenski okvir potreban za završetak izgradnje i završetak cjelokupnog projekta.

Južni tok je projekt planskog plinovoda kojeg sponzorira Rusija. Međutim, drugi projektirani naftovod, Nabucco, ne uživa korist ruskog državnog monopola. Konzorcij za Nabucco sastoji se od vodećih europskih energetskih tvrtki iz Austrije, Mađarske, Njemačke, Bugarske, Rumunjske i Turske.  

Kada se projekt završi i plinovod bude pušten u rad, početak plinovoda će teći ispod Crnog mora u Bugarskoj - s jedne će se strane granati u Grčku i Italiju, a sa druge ići kroz Rumunjsku, Srbiju, Mađarsku, Sloveniju i Austriju. Njegov planirani kapacitet je 63 milijardi kubičnih metara godišnje (bcm/y).

Ključni partner za ruski Gazprom u projektu Južni tok je najveća talijanska energetska tvrtka 'ENI'. Nabucco je u širem smislu sličan projektu Južni tok, iako je njegova glavna namjena diversifikacija zemalja dobavljača plina za Europsku uniju – cilj je dovesti plin u Europu s Kavkaza i Bliskog istoka do plinskog čvorišta u Austriju, preko Turske, Bugarske i Rumunjske.

Izgradnja plinovoda očekivala se početkom 2011. godine, a prvi protok plina u 2014. godini. Plinovod će prenositi 31 milijardu četvornih metara plina godišnje. Međutim,  maksimalni kapacitet cijelog projekta biti će postignut tek 2018. godine.

Bugarski je Ministar za energetiku naglasio kako do sada niti jedan plinovodni projekt nije bio pokrenut niti se izgrađivao po pravilima liberaliziranog tržišta.

Ukoliko se pokaže da su izjave ministra Traykova točne, onda je nažalost istina da je Europska unija svjesno sabotira pravila i zakone o liberalizaciji tržišta plina koji su doneseni 2007. i 2008. godine.

O ovom pitanju, povjerenik za energetiku Günther Oettinger, izjavio je preko svoje glasnogovornice Marlene Holzner da se 'zahtjevi za izuzećem od nekih normi ovise o razmatranom slučaju. Europska komisija ne može predvidjeti ishod procjene nacionalnih energetskih regulatornih tijela,  a ne može predvidjeti niti vlastite odluke o tome.'

Ruski ministar energetike, Sergej Shmatko, rekao je da EU treba uzeti u obzir Južni tok kao nastavak ruske mreže plinovoda, te da bi na njega trebalo zabraniti pristup treće strane.

Ranijom izjavom, povjerenik Oettinger dao je naslutiti da Europska komisija i ide u tom smjeru, citirajući u svojem izlaganju pravnu valjanost sporazuma između EU i Rusije o plinu koji je potpisan u studenom prošle godine, navedenog kao 'korak u pravom smjeru'.

Oettinger je također spomenuo novi zahtjev Bugarske upućen Komisiji za promjenom bilateralnog sporazuma s Rusijom iz 2008. godine o izgradnji bugarskog dijela Južnog toka, kao primjera politike koju Europska komisija odlučno slijedi.

Nedavno je i Komisija tražila Bugarsku da promijeni bilateralni Sporazum 2008. s Rusijom, inzistirajući na punom i neograničenom tranzitu ruskog plina u Uniju preko novih teritorija.

Nacrt je na početku objašnjavao da će dioničari Južnog toka uživati u ekskluzivnom plinu, dok je novi paragraf uveo mogućnost uvjetovanja istog uz odobrenje Komisije.

'Novi plinovodi su dobrodošli. Mi smo spremni udružiti naše različite interese – odluku o investiranju u plinovode sa Trećim energetskim paketom unutarnjeg tržišta, znači tržišno natjecanje i formiranje konkurentnih projekata u tom području' rekao je Oettinger.

Upitan o budućnosti projekta plinovoda Nabucco, Traykov je ustvrdio da njegova izgradnja ne bi trebala koštati više od prvotno procijenjene sume. Službeno, plinovod bi koštao 7,9 milijardi eura, iako mnogi stručnjaci kažu da će nakon izgradnje njegova cijena će biti znatno veća - od 12 do 15 milijarda eura.

Iva Kornfein