naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Američki analitičar: Europska snaga je podcijenjena

Iako je Europska unija trenutačno na meti kritičara od kojih pojedini najavljuju i njen potencijalni krah, u prošlosti je itekako dobro naučila prevladati slične situacije. Ipak, njezin utjecaj u područjima kao što su je politika zaštite okoliša i promocija demokracije u Istočnoj Europi i dalje je jako podcijenjen, izjavio je John McCormick u intervjuu za europski informativni portal EurActiv.

John McCormick je glavni profesor Jean Monnet programa na američkom Sveučilištu Indiana-Purdue.

Tvrdeći da su zastarjeli načini razmišljanja o Uniji i akademika i laika glavni krivci za negativno mišljenje i za negativnu procjenu njenog globalnog utjecaja, profesor McCormick ukazuje na interesantnu činjenicu o postojanju inverznog odnosa između uspjeha politike Unije i broja ljudi koji proučavaju to područje.

Činjenice su, da se zapravo više studenata bavi proučavanjem međunarodnog djelovanja EU-a nego što ima zaposlenih u vanjskim odnosima u Bruxellesu.Ono što mnogi ističu kao područje velikog uspjeha Unije je zasigurno njena trgovinska politika – iako je to područje kompletno znanstveno zanemareno i vrlo rijetki ga proučavaju (studiraju).

Utjecaj bez priznanja

McCormick je naglasio da se međunarodna prisutnost Unije odražava kroz veličinu njezinog tržišta. Također je istaknuo druga afirmirana područja Unije, osobito izvrsnost politike zaštite okoliša i promicanje demokracije, gdje je utjecaj Unije itekako globalno važan, iako je vrlo rijetko apostrofiran u svjetskim medijima.

Međutim, napredak je vrlo složen proces koji zahtjeva mnogo vremena – ističući kako se ne može preko noći dogoditi revolucija u primjerice Ukrajini gdje će i vlast i građani odmah reći: 'Naravno da se istog trena želimo pridruži Europskoj uniji.' Bez iznošenja valjanih informacija u medijima građani ne mogu shvatiti što se uistinu događa, i ne mogu donijeti valjanje i ispravne zaključke.

Uzevši baš primjer Ukrajine treba reći da je baš ta država, u više navrata, izrazila nade i želje za ulazak u Uniju, unatoč povratku (navodno) pro-ruskog predsjednika Viktora Janukoviča na vladajuću poziciju. Međutim, i u ovom su slučaju mediji nažalost opet zakazali sa širenjem informacija, jer niti građani Ukrajine, niti građani zemalja članica Unije ne znaju sa preciznom točnošću reći koji je status i mišljenje niti jednih niti drugih.

Što se tiče pitanja politike zaštite okoliša, u tom kontekstu McCormick ukazuje na razvoj politika javnog prijevoza i politike recikliranja kao jedne od najboljih svjetskih politika, hvaleći Uniju za brz i učinkovit razvoj i primjenu istih. Navodeći primjer bezolovnog benzina, profesor ističe da je standardizacija politika zaštite okoliša započeta davno u Kaliforniji, a tek se kasnije proširila na ostatak SAD-a i još kasnije u Europu.

U današnje vrijeme, čini se da je situacija potpuno obrnuta – promjene počinju u Njemačkoj, šire se na ostatak Europske Unije, a tek se naknadno događaju u Sjedinjenim Američkim Državama.

Dobar primjer za to je REACH program i politika upravljanja kemijskim supstancama – koje bi Sjedinjene Države trebale početi primjenjivati, ukoliko američki proizvođači žele dobiti pristup na europsko tržište. Bilo koji američki proizvod trebao bi zadovoljavati europske standarde – na kojima i počiva europsko tržište.

U neku je ruku europski utjecaj neovisan od same Europske unije na tom području, 'iako politički vođe ne mogu postići sporazum o klimatskim promjenama - bez obzira na program '2020'. Ukoliko pojedinci mijenjaju svoj stav, onda će se kumulativno dogoditi globalna  promjena', kaže McCormick.

Opetovano proglašavan 'mrtvim'

Profesor McCormick je optimističan kada se radi o budućnosti EU-a, iako priznaje da je danas teško imati takvo mišljenje. Tekuća kriza u kojoj renomirane novine poput „The Economista“ najavljuju neposrednu propast eura (pogotovo jer je Italija u financijskoj krizi) još više otežavaju optimističan pogled na političko i ekonomsko stanje zbog toga što je budućnost eura vrlo dubiozna.

Međutim, trenutni pesimizam nije bez presedana, tvrde analitičari, referirajući se na visok broj isključenja Europske unije ili Europske ekonomske zajednice iz globalnih ekonomskih sfera. Razlog tome jest što globalna ekonomska scena smatra ekonomski i gospodarski sustav EU-a neupotrebljivim ili čak 'umirući sustav', bez obzira na potvrđene uspjehe istog.

Činjenice stoje da su mnogi europski problemi zapravo mnogo dalekosežniji i značajniji. Budućnost europskog sustava socijalne skrbi ili dugoročni proračunski problemi, nisu strikino i samo europski problem, to su problemi cjelokupnog svjetskog gospodarstva.

Iako se politika integracije koju provodi Europska unija, kao model je još uvijek kopira, te biva  nametnuta u drugim regionalnim organizacijama – primjerice Afrička unija koja je gotovo „kopija modela“ Europske unije. Nažalost, gotovo je malo vjerojatno da će se Afrička unija kao takva održati. Ako bi i postojale šanse za to, to će zahtijevati dugotrajan i težak rad da bi takva regionalna unija opstala.

Međutim, profesor McCormick je zaključio da je 'gotovo svaka država u svijetu sada uključena u neku vrstu vježbe regionalnih integracija, što izravno i utječe na globalno gospodarstvo.'

Iva Kornfein