naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Napredak u provedbi kohezijske politike

Komisija je objavila izvještaj o napretku provedbe kohezijske politike nakon Trećega izvještaja o koheziji iz veljače 2004. Treći izvještaj odredio je glavna načela reforme regionalne i kohezijske politike EU za razdoblje 2007.-2013. Ta su načela sadržana u prijedlozima revizije propisa EU, koji se razmatraju u Vijeću i Europskom parlamentu.

Novi izvještaj obuhvaća dva važna elementa za razvoj kohezijske politike. Prvi je proširenje EU, zbog kojeg su povećane nejednakosti u EU (EU25 znatno je heterogenija od EU15), a drugi revizija Lisabonske strategije, koja uključuje i pitanja usko povezana s kohezijom – rast i zapošljavanje.

Ugovor o EU (članak 158.) definira osnovne ciljeve kohezijske politike: smanjiti razlike u razini razvoja između regija. Proširenjem EU, te najavama uključivanja Bugarske i Rumunjske u članstvo, te se razlike znatno povećavaju. Primjerice, u 2003. godini raspon u razini BDP-a po stanovniku, mjereno prema paritetu kupovne moći, bio je od 41% prosjeka EU u Letoniji do 215% u Luksemburgu. U svim je novim članicama BDP po stanovniku ispod 90% prosjeka EU, a u Poljskoj, Letoniji, Litvi i Estoniji ispod 50%. Regionalne su razlike još veće. Slično je i s podacima o zaposlenosti. Prosječna stopa zaposlenosti u EU25 iznosila je 2003. 62,9%. U Danskoj, Švedskoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji stopa zaposlenosti je 70%, a najniža je u Poljskoj, 51,2%.

Stope rasta u novim članicama znatno su veće nego u starim, ali ih ne prati stopa zaposlenosti. Na razini EU25 razlike se postupno smanjuju od 1995. godine, no u nekim se državama (Grčka, Italija) povećavaju. Nije neobično da u slabije razvijenim gospodarstvima rastu regionalne razlike, no te bi se razlike postupno trebale smanjivati. Zbog toga je nužna koordinacija mjera kohezijske politike i provedbe Lisabonske strategije, što je i jedna od preporuka Komisije iz izvješća. Usto, Komisija smatra da bi programe trebalo evaluirati na polovini provedbe, da uspješnim programima treba dodjeljivati više sredstava, tj. da dodjela sredstava za drugu fazu programa više ovisi o rezultatima prve.

Zbog velike potrebe za financiranjem projekata u novim članicama financijska su sredstva bila uvjetovana postojanjem komponente programa koja se financira iz nacionalnih izvora za razdoblje 2004. - 2006. EU je s 24 milijarde eura financirala uglavnom investicije u gospodarski i socijalni razvoj te jačanje administrativne sposobnosti. No premda se sredstva moraju mobilizirati i na nacionalnoj razini, rasprave o budućnosti kohezijske politike podupiru njezinu europsku dimenziju, a ističe se i potreba uključivanja ekonomskih, socijalnih i ekoloških elemenata Lisabonske strategije u kohezijsku politiku. Preporučuje se financiranje inovativnih projekata i suradnja s istraživačkim projektima, te razvojnim i drugim politikama Zajednice.
(autor: Anamaria Boromisa, Euroscope 78, lipanj 2005)