naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Javnost informacija o okolišu

Stupanjem na snagu Direktive br. 2003/4/EC u veljači 2005. provedba pravila Konvencije iz Aarhusa o pristupu javnosti informacijama o okolišu na razini EU postaje pravno obvezujuća. Konvencija iz Aarhusa potpisana je 1998. godine u sklopu Ekonomske komisije UN-a za Europu (UNECE), a Zajednica ju je ratificirala u veljači 2005. Konvencija se temelji na „tri stupa“. Prvi je pristup javnosti informacijama o okolišu, drugi sudjelovanje javnosti u odlučivanju, a treći pristup pravosudnim organima o pitanjima zaštite okoliša.

Konvencija daje pravo javnosti (građanima i njihovim udrugama) na pristup informacijama o okolišu kojima raspolaže javna uprava na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, pri čemu javnost ne mora svoj zahtjev obrazložiti, pravo na sudjelovanje u donošenju odluka koje utječu na okoliš, te pravo tužbe na odluke koje nisu donesene u skladu s propisanim uvjetima. Informacije o okolišu podrazumijevaju, primjerice, podatke o emisijama, njihovu djelovanju na javno zdravlje ili rezultate studija procjene ekoloških učinaka. Pravo na sudjelovanje u donošenju odluka podrazumijeva da, primjerice, ekološke udruge komentiraju planove ili programe koji mogu djelovati na okoliš. Komentari se pri odlučivanju moraju uzeti u obzir, a informacije o konačnoj odluci i razlozima njezina donošenja moraju biti javno dostupne.

Direktiva br. 2003/4/EC pokriva „prvi stup“ Konvencije iz Arhusa. Ona daje pravo (za razliku od slobode pristupa, koja se prije primjenjivala prema Direktivi br. 90/313/EC) svakoj fizičkoj ili pravnoj osobi, bez obzira na državljanstvo, nacionalnost ili boravište, na pristup informacijama o okolišu koje su dostupne u tijelima javne uprave. Usto, novom se direktivom šire definira koje se informacije smatraju informacijama o okolišu te što su tijela javne uprave, a rok za dostavu traženih informacija skraćuje se s dva mjeseca na jedan. Definirane su i okolnosti u kojima se informacije mogu uskratiti, pri čemu je ključno načelo da se mora omogućiti pristup informacijama ukoliko je javni interes za informacijama veći od interesa koji se štite odbijanjem pružanja podataka. Konačno, uvode se i dvije vrste pravnih lijekova protiv javne uprave – ako odbije pružiti informacije i protiv njezinih odluka.

Direktiva o pristupu javnosti informacijama o okolišu jedan je od pravnih akata na razini EU koji omogućuje primjenu Konvencije iz Aarhusa. U prosincu 2004. Vijeće za okoliš odobrilo je ratifikaciju Konvencije (koja je na razini Zajednice ratificirana u veljači 2005.) i postiglo politički dogovor o uredbi koja bi trebala omogućiti primjenu odredaba Konvencije u institucijama i tijelima Zajednice. Direktiva kojom se pokriva „drugi stup“ Konvencije, o sudjelovanju javnosti u odlučivanju, počet će se primjenjivati u lipnju 2005. Direktivu o pristupu pravosuđu, koja bi trebala pokriti „treći stup“ Konvencije iz Aarhusa, Komisija je predložila Vijeću potkraj 2003. godine, no o njezinu sadržaju još nije postignut dogovor. Hrvatska je Konvenciju potpisala, ali je nije ratificirala.
(Autor: Ana-Maria Boromisa, Euroscope 77, travanj 2005.)