naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Gospodarska prognoza Europske komisije

Na razini EU očekuje se u 2005. i 2006. inflacija manja od 2%, uglavnom nepromijenjene proračunske pozicije i umjeren rast zapošljavanja. Iako je u drugom polugodištu 2004. došlo do usporavanja gospodarstva EU, na godišnjoj je razini stopa rasta u prosjeku iznosila 2% u zoni eura i 2,4 % na razini cijele EU. Stopa rasta u pojedinim članicama razlikuje se i do 1 postotnog poena u zoni eura (Španjolska i Francuska 0,8% rasta, a Italija usporavanje 0,3%), rast je nešto veći izvan zone eura (2% u Danskoj, 3,1% u UK), a najveći je u novim članicama (6-8,5% u Baltičkim državama, 5,4% u Poljskoj i oko 4% u Češkoj i Mađarskoj). Za 2005. procjenjuje se rast od 1,6% u zoni eura i 2% na razini cijele EU, a za 2006. rast od 2,1% u zoni eura i 2,3 % u EU.

U SAD-u stopa rasta 2004. iznosila je 4,4%, no taj se rast u Komisiji ocjenjuje neodrživim te se za 2005. procjenjuje stopa rasta od 3,6% a 3% 2006. U Japanu, nakon recesije sredinom 2004. gospodarstvo se počelo oporavljati, te se očekuje umjereni rast od 1,1%, te snažniji uzlet 2006. U Aziji (izuzevši Japan) očekuju se visoke stope rasta od oko 7% za 2005. i 2006. U Kini se očekuje smanjivanje rasta na oko 8,4%, a u Indiji nastavak ekspanzije. Prognoze za Latinsku Ameriku najavljuju visoke stope rasta, ali niže nego 2004., a za Afriku ubrzanje rasta u odnosu na 2004. U državama kandidatkinjama očekuje se rast od oko 5% za razdoblju 2005-06.

Procjene gospodarskog rasta za Hrvatsku nešto su niže od službenih očekivanja Vlade objavljenih u Pretpristupnom ekonomskom programu (PEP). Komisija procjenjuje da će rast u Hrvatskoj u 2005. iznositi 4% bruto domaćeg proizvoda, a u 2006. 4,3%, dok se u PEP-u za 2005. predviđa gospodarski rast od 4,4 %, a u 2006. 4,5%.

Najveći doprinos rastu BDP-a (od oko 3,8-3,9 postotnih poena) trebala bi dati domaća potrošnja, a manji bi trebao dodati i neto izvoz. Za 2005. EK predviđa smanjenje kapitalnih investicija, koje bi u 2006. trebale malo porasti zbog privatnih ulaganja.

Izvoz bi trebao snažnije porasti zbog jačanja tržišnog udjela proizvodnje i turističkog sektora, dok će uvoz rasti sporije, no još uvijek prilično zbog visokog udjela koji uvoz ima u izvozu, snažne kune i uklanjanja zapreka vanjskoj trgovini.

Komisija predviđa da će godišnja inflacija u Hrvatskoj ove godine porasti na 2,7%, a u 2006. godini na 2,8%. Očekuje se porast zaposlenosti za 1-1,2%, zbog čega bi stopa nezaposlenosti (prema LFS standardu; anketa ILO) trebala pasti sa 13,9% u 2004. na 13,3% ove godine i 12,5% u 2006. godini. Rast zaposlenosti trebao bi biti posljedica jačih privatnih ulaganja i veće mobilnosti radne snage.

Očekuje se smanjivanje trgovinskog deficita za oko 1,5% BDP-a tijekom 2005. i 2006. godine, pa bi mogao iznositi oko 24% BDP-a. Nadalje, EK predviđa smanjivanje manjka u bilanci plaćanja ove godine na 4,7 %, a iduće na 4,5 %.

U Komisiji predviđaju da bi se proračunski deficit, nakon pada na oko 5% u 2004. godini, u 2005. mogao smanjiti na 4,4% BDP-a i 3,9% BDP-a sljedeće godine. To se znatno razlikuje od očekivanja Vlade da se deficit svede na 3,7% BDP-a ove godine, te da se dodatno smanji u idućim godinama.

EK očekuje fiskalnu konsolidaciju prvenstveno na rashodnoj strani proračuna, kroz smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi, kroz učinke reformi u zdravstvenom sektoru i poboljšanju financijske discipline u javnim poduzećima. Prognoze Komisije predviđaju nešto manje ambicioznu fiskalnu prilagodbu od službeno najavljene.
(Autor: Ana-Maria Boromisa, Euroscope 77, travanj 2005.)