naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Ulaskom u EU Hrvatska će morati izjednačiti prava majke i oca u pogledu rodiljnog

(Hina)   Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska će morati izjednačiti prava majke i oca u pogledu rodiljnog dopusta, na način kako je to uređeno u europskom zakonodavstvu.

Acquis communautaire razlikuje rodiljni i roditeljski dopust, što kod nas sada nije slučaj, objasnila je u srijedu u Bruxellesu Vera Babić, pregovaračica za poglavlje socijalna politika i zapošljavanje. Trodnevni bilateralni sastanak screeninga za to poglavlja završava u srijedu.

Acquis u području jednakih mogućnosti muškaraca i žena propisuje samo minimalna prava, ispod kojih se ne može ići, a zemlje članice mogu, sukladno svojoj politici povećati ta prava. Prema toj direktivi u EU je obvezni rodiljni dopust minimalno dva tjedna. Ta dva tjedna su u funkciji zaštite majke i djeteta i moraju biti plaćeni. Sve preko toga spada u roditeljski dopust, koji je propisan minimalno šest mjeseci, ali se to odnosi na oba roditelja. To znači da majka može koristiti tri mjeseca, a druga tri mjeseca otac, ali ne može samo jedan roditelj koristiti svih šest mjeseci. Zakonodavstvo EU-a ne propisuje da roditeljski dopust mora biti plaćen.

U Hrvatskoj je obvezni rodiljni dopust propisan na šest mjeseci, s tim da se na zahtjev majke to može skratiti na minimalno 42 dana. Drugi dio rodiljnog dopusta, do godine dana djeteta može koristiti ili majka ili otac.

Kada bi se europska direktiva primijenila na postojeća zakonska rješenja u Hrvatskoj, to bi značilo da i otac i majka imaju pravo na po šest mjeseci neobveznog rodiljnog dopusta, a ne kao što je sada slučaj ili jedan ili drugi roditelj, objasnila je Vera Babić.

Ona je izrazila zadovoljstvo na koji su hrvatski predstavnici "kompetetno i na vrlo visokoj profesionalnoj razini" predstavili naše zakonodavstvo u ovom poglavlju. Hrvatska je napravila dosta veliki dio posla, što se tiče zakona o radu, ali je, osim u izjednačavanju prava muškaraca i žena na tržištu rada, ostalo još dosta posla u području zaštite na radu.

Tehničko usklađivanje na području zaštite na radu puno košta poslodavce, a s obzirom na da su poduzeća u Hrvatskoj u velikoj mjeri u fazi restrukturiranja i uvođenja novih tehnologija, izdvajanje za zaštitnu opremu za pojedine djelatnosti još više povećava troškove.

Europska pravna stečevina u ovom poglavlju sadržava minimalne standarde u područjima zakona o radu, jednakosti, zdravstvenoj i sigurnosnoj zaštiti na poslu te odredbe protiv diskriminacije.

Vera Babić je istaknula da ne očekuje da će Europska komisija u svom izvješću za screening predložiti neke dodatne uvjete za otvaranje ili zatvaranje pregovora o ovom poglavlju