naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Ministarstvo znanosti i Drobnjak opovrgavaju natpise o lažiranju podataka

(Hina)  Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa opovrgnulo je u srijedu navode u medijima o navodnom lažiranju podataka iz područja obrazovanja za potrebe pregovora s EU, a te je napise demantirao i glavni hrvatski pregovarač za pregovore s EU Vladimir Drobnjak.

Radna skupina odradila je velik i naporan posao i ni na kraj pameti joj nije da uljepšava ili uvećava podatke i da se igra s pregovorima i ugledom Hrvatske, kazao je šef pregovaračke skupine za obrazovanje Pero Lučin na konferenciji za novinare.

Lučin drži da će takav medijski istup škoditi pregovorima, ocijenivši ga "nerazumnim i suprotnim nacionalnim interesima". Hoće li se to reflektirati na poglavlje obrazovanja ili na druga poglavlja to će se još vidjeti, ustvrdio je Lučin.

Drobnjak je pak u Bruxellesu kazao da kao glavni pregovarač odgovorno tvrdi "da sve podatke koje dajemo Europskoj komisiji u procesu screeninga dajemo u dobroj vjeri, a nakon pažljivog proučavanja podataka prikupljenih od nadležnih državnih tijela". "Hrvatska ne laže Europskoj komisiji", dodao je.

Današnji mediji navode izjavu Gvozdena Flege, člana pregovaračke skupine zadužene za poglavlje obrazovanja i bivšeg ministra u SDP-ovoj Vladi, koji tvrdi da je proračun Ministarstva znanosti za ovu godinu manji od navedenih 4,4 posto, odnosno, da je za oko dvije milijarde kuna manji nego je prikazano u Bruxellesu. Tvrdi i da je na plaći Ministarstva znanosti samo 3900 profesora, odnosno, da dolazi 45 studenata na jednog profesora.

Po podacima Ministarstva znanosti, temeljenim na podacima Državnog  zavoda za statistiku za 2004. i 2005., ukupno je 8764 nastavnika na visokim učilištima. EU je tijekom pregovora tražila broj nastavnika uključenih u nastavu, a ne samo broj sveučilišnih profesora, napominju u Ministarstvu. Za cijelu je obrazovnu vertikalu u 2004. iz BDP-a izdvojeno 4,57 posto - 2,16 za osnovno školstvo, 1,09 posto za srednje, 0,9 posto za visoko obrazovanje te 0,42 posto vlastitih prihoda u visokom obrazovanju.