naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Zaštita okoliša: završena prva faza screeninga

(Hina) - Ekplanatorna faza screeninga, za poglavlje okoliša završena je u utorak u Bruxellesu.

Tijekom sedam radnih dana, šezdesetak predstavnika Europske komisije objašnjavalo je  hrvatskim i turskim pregovaračima acquis communautaire u ovom vrlo opsežnom i  zahtjevnom poglavlju. Hrvatska radna skupina za ovo poglavlje brojala je 46 ljudi, od  kojih se dio mijenjao tijekom proteklih sedam radnih dana.

Poglavlje Okoliš jedno je od najopsežnijih - ima oko 300 direktiva i uredbi - i jedno od  kompliciranijih za pregovore, kako zbog težine same materije, tako i zbog velikih  financijskih ulaganja koja će biti nužna. Osim toga, pregovori o tome poglavlju će  trajati dugo i bit će završeni među zadnjima, jer će se prije toga morati dovršiti  pregovori u svim drugim poglavljima, koji se dotiču okoliša - energetika, promet,  industrijska proizvodnja, poljoprivreda itd.

Usklađivanje s europskom pravnom stečevinom u ovom poglavlju zahtijeva ulaganje velikih  financijskih sredstava - samo za područja zaštite voda i upravljanja otpadom Hrvatska će  trebati uložiti oko 10 milijardi eura, rekao je hrvatski pregovarač za ovo poglavlje  Nikola Ružinski. Taj iznos je prema hrvatskoj strategiji planiran za 20-godišnje  razdoblje, a u pregovorima će se vidjeti hoće li se taj rok moći održati, dodao je  Ružinski.

Hrvatska je već dovršila strategiju o upravljanju otpadom i sada se radi planovi za gospodarenje otpadom, a pred završetkom je i strategija za zaštitu voda.

Veliki financijski napori potrebni su za zaštitu pitke vode, kanalizaciju, otpadne  vode, zaštitu mora od onečišćenja s obale, zatim za zbrinanjavanje vozila kojima istekne  vijek trajanja, elektronskog i električnog otpada, opasnog otpada, starog ulja,  komunalnog otpada itd.

Posebno zahtjevna bit će europska direktiva o integralnom sprečavanju onečišćenja u  vezi s velikim industrijskim i energetskim postrojenjima. Ružinski ističe da je  Hrvatska identificirala oko 160 trgovačkih društava, u prvom redu termoelektrana i rafinerija, koje će morati promijeniti pristup prema zaštiti okoliša. Rafinerije već  imaju planove uvođenja novih, ekološki povoljnijih tehnologija, dok će se veći broj  termoelektrana kroz tri ili četiri godine zatvoriti, rekao je Ružinski.

Hrvatska priprema novi zakon o zaštiti okoliša koji će obuhvatiti sve direktive u europskoj pravnoj stečevini vezane uz to poglavlje. Novi zakon je zamišljen kao krovni zakon, koji će povezivati sve zakone koji se bave zaštitom okoliša i obuhvatiti sve direktive u europskoj pravnoj stečevini.

Ružinski je rekao da će Hrvatska vjerojatno ratificirati Protokol iz Kyota početkom  sljedeće godine. Prije toga u okviru Konferencije UN-a  za zaštitu klime pokušat će  dobiti pravo na veće kvote za emisiju ugljičnog dioksida. Za Hrvatsku je vrlo nepovoljno  što je kao bazna godina, u odnosu na koju se treba smanjivati emisija ugljičnog dioksida,  određena 1990. godina, a Hrvatska danas ima veću emisiju. "Očekujemo da ćemo dobiti  nešto veće kvote nego što imamo danas", rekao je Ružinski.

Ulaskom u EU-u i Hrvatska će morati izdavati ekološke dozvole - integrirani dokument o prevenciji i kontroli onečišćenja. Taj će  dokument zamijeniti lokacijsku dozvolu, odnosno niz dokumenata poput energetske dozvole, studije o zaštiti voda, prirode itd.

Prema analizama Europske komisije, Hrvatska je napravila dobar napredak u području kvalitete zraka i upravljanja otpadom, određeni napredak u području kvalitete voda, a vrlo ograničeni napredak u ostalim područjima.

Politika okoliša Europske unije teži promicanju održivog razvoja i zaštiti okoliša za sadašnje i buduće naraštaje. Zasniva se na integraciji zaštite okoliša u druge politike Zajednice, preventivnom djelovanju, na načelu "onečišćivač plaća", borbi na samom izvoru protiv štete nanesene okolišu i na podijeljenoj odgovornosti. Pravna stečevina Zajednice se sastoji od tristotinjak pravnih akata koji obuhvaćaju horizontalno zakonodavstvo, zagađenje zraka i vode, upravljanje otpadom i kemikalijama, biotehnologiju, zaštitu prirode, industrijsko zagađenje i upravljanje rizikom, zaštitu od buke i radijacije.

Komisija u svom mišljenju ističe da će Hrvatska morati uložiti  značajne i ustrajne napore da bi uskladila svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom i da bi ga učinkovito primjenjivala.

Bilateralna faza screeninga održat će se od 15. do 19. svibnja u Bruxellesu.