naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Odjeci međunarodne konferencije “Ekonomska i socijalna dimenzija reformi u provedbi Lisabonske strategije”

Međunarodna konferencija “Ekonomska i socijalna dimenzija reformi u provedbi Lisabonske strategije” održana je u zagrebačkom hotelu Regent Esplanade 3. svibnja 2006. Konferenciju su zajednički organizirali Institut za međunarodne odnose iz Zagreba i Zaklada Friedrich Ebert. Cilj ovog skupa bio je pridonijeti boljem razumijevanju Lisabonske strategije, kao poticaju za reforme u državama članicama EU ali i važnom putokazu za zemlje koje će to tek postati. Na prvom panelu Strategija je razmatrana kao okvir za reforme na razini EU, dok su drugi i treći panel bili posvećeni provedbi Lisabnoskih ciljeva u novim članicama te pripremama Hrvatske kao zemlje kandidatkinje za približavanje ciljevima te agende.

Prema Christi Randzio-Plath, profesorici Sveučilišta u Hamburgu i bivšoj zastupnici Europskog parlamenta, Strategija zastupa izbalansirani pristup koji zagovara gospodarski rast istovremeno vodeći računa o socijalnim pitanjima i zdravom okolišu. Strategija je tek djelomice uspješna zbog nemogućnosti EU da s većim autoritetom nadgleda implementaciju njezinih ciljeva. Problem provedbe razmotrio je i profesor Mariusz-Jan Radlo iz Instituta za tržišno gospodarstvo iz Gdanska. Prema njegovim riječima nacionalni programi reformi kao temeljni instrumenti u provedbi revidirane Lisabonske strategije neujednačene su kvalitete i nedovoljno se provode u praksi.      

Sagledavajući odnos između originalne i revidirane Lisabonske strategije Tania Zgajewski sa belgijskog Sveučilišta Liège zaključila je da revidiranjem nisu povećana sredstva već su samo smanjeni ciljevi. Analizu provedbe Lisabonskih ciljeva u Sloveniji izložio je Matevž Hribernik iz Instituta za makroekonomske analize i razvoj u Ljubljani. Implementiranje Lisabonske strategije u Sloveniji oslonjeno je na Nacionalni program reformi i na Slovensku razvojnu strategiju. Ovi dokumenti ističu pet prioritetnih područja prilikom implementacije Lisabonskih ciljeva: stabilno makroekonomsko okruženje, društvo znanja, učinkovita i manje skupa država, visoki stupanj zaposlenosti, te održivi razvoj.

Prema Tamasu Szemleru iz Instituta za svjetsko gospodarstvo u Budimpešti, provođenje ciljeva Lisabonske strategije u Mađarskoj zapinje zbog strukturno-gospodarskih specifičnosti. Privatni sektor nije zadovoljavajuće razvijen, dok opća populacija radne dobi nije dovoljno aktivna. Profesor Martin Potuček iz Karlovog sveučilišta u Pragu kritički se osvrnuo na otvorenu metodu koordinacije (OMC) kao instrument u provedbi ciljeva Lisbonske strategije. Po njegovom mišljenju, riječ je o mekom instrumentu koji previše ovisi o kapacitetima državne administracije i političkim odrednicama.    

Višnja Samardžija iz Instituta za međunarodne odnose u Zagrebu, revidiranu Lisabonsku strategiju nazvala je vrstom partnerstva između Europske komisije i država članica. Iako ne predstavljaju obvezu, ciljevi Lisabonske strategije su za Hrvatsku kao državu kandidatkinju i druge zemlje jugoistočne Europe izuzetno važni, jer će se oni odražavati u politici EU prema regiji, posebice na prioritetnim područjima zacrtanim u okviru europskih, odnosno pred-pristupnih partnerstva. Hrvatska bi stoga trebala identificirati vlastite prioritete među ciljevima Lisabonske strategije, jer svi oni nisu za nas jednako relevantni niti ostvarivi.

Izlaganje je održala i državna tajnica Martina Dalić iz Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju. Gospođa Dalić prezentirala je elemente Nacionalne razvojne strategije čija se izrada privodi kraju. Riječ je o sveobuhvatnom dokumentu koji će predstavljati okvir za ekonomski razvoj, te koji dokazuje da se ciljevi Lisabonske strategije (iako ne pod tim nazivom) provode i u Hrvatskoj.

Treći panel zaključen je prezentacijom Ane Miličević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. U izlaganju je istaknuta važnost uspostave socijalnog dijaloga u Hrvatskoj kao preduvjeta za ostvarivanje ciljeva Lisabonske strategije. Zaključna rasprava potaknula je burnu diskusiju u kojoj je istaknuta važnost kompatibilnosti Nacionalne razvojne strategije s regionalnim operativnim planovima.

                                                                                                                                                               H.B.