naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
SCREENING: eksplanatorna faza za energetiku, bilateralana za zaštitu okoliša

(Hina) – U ponedjeljak je u Bruxellesu započela eksplanoatorna faza screeninga za energetiku i bilateralana faza za zaštitu okoliša. Screening za energetiku će trajati do srijede, a za zaštitu okoliša do petka.


Prvog dana eksplanatornog screeninga predstavljeni su propisi EU na području električne energije, plina, nafte i ugljena.


Danas se predstavlja poglavlje u dijelu koji se odnosi na obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, a u srijedu je na redu nuklearna sigurnost. Bilateralna faza screeninga za energetiku  održat će se od 19. do 21. lipnja.


Ciljevi energetske politike EU-a obuhvaćaju poboljšanje konkurentnosti, osiguranje opskrbe energijom, i zaštitu okoliša. Pravna stečevina Zajednice, u dijelu o energiji, sadrži pravila i direktive, poglavito, u odnosu na tržišno natjecanje i državne potpore (sadržane u sektoru za ugljen), domaće tržište energijom (primjerice, otvaranje tržišta električne energije i plina, promidžbu obnovljivih izvora energije, upravljanje u kriznim stanjima i obveze osiguranja zaliha nafte), energetsku učinkovitost i nuklearnu energiju.


Hrvatska je u prosincu 2004. godine donijela paket zakona o domaćem tržištu električne energije, koji predviđa postupno otvaranje tržišta, najprije za najveće potrošače, zatim za industriju, a 2008. godine i za ostale potrošače.


"Hrvatska je na području električne energije u velikoj mjeri usklađena s acquis communautaireom, osim u dijelu u kojem morati dokazivati transparentnost u odnosima između pojedinih sastavnica holdinga HEP (Hrvatska elektroprivreda)", rekao je voditelj radne skupine za energetiku Željko Tomšić.


Na području plina, Hrvatska priprema novi zakon koji će biti usklađen s novom europskom direktivom, najavio je Tomšić. Dodao je kako Hrvatska planira na Jadranu izgraditi terminale za ukapljeni plin, za što je zainteresirana i Europska unija.


Ukapljavanjem plina omogućuje se njegov transport brodovima, čime se pridonosi diversifikaciji izvora i smanjenju ovisnosti samo o jednom dobavljaču. Budući da Europska unija u velikoj mjeri ovisi o Rusiji, zainteresirana je i za alternativne izvore kako bi povećala sigurnost opskrbe plinom.


Europsko zakonodavstvo propisuje da se moraju imati zalihe nafte za 90 dana, za slučajeve nepriveđenih okolnosti. Riječ je o financijski vrlo zahtjevnom pitanju, a dosta je zemalja iz prethodnog kruga proširenja uspjelo dobiti prijelazno razdoblje. Prema Tomšićevim riječima, Hrvatska bi za kupnju 90-dnevnih rezervi morala izdvojiti oko 300 milijuna eura, a osim toga morala bi osigurati odgovarajuća skladišta, stoga će po svemu sudeći tražiti prijelazno razdoblje za ispunjenje toga zahtjeva.


Na području zaštite okoliša prvoga su dana bilateralnog screeninga, hrvatski predstavnici predstavili stanje u pitanjima informiranja javnosti i njezinoj ulozi u donošenju odluka, čemu se u EU-u posvećuje velika pozornost. Zatim je predstavljen hrvatski sustav za praćenje kakvoće zraka te procjene utjecaja na okoliš velikih projekata te hrvatska uredba o kvaliteti goriva.


Prema riječima Nikole Ružinskog, voditelja radne skupine za zaštitu okoliša, hrvatski su pregovarači pripremili obuhvatnu  screening listu (na 98 stranice) te odgovore na upitnik Europske komisije (na 272 stranice).


Predstavnike Europske komisije tijekom prvog dana bilateralnog screeninga najviše je zanimalo pitanje kako se prati provedba donesenih zakona i kakve su sankcije za prekršitelje.


Poglavlje Okoliš jedno je od najopsežnijih poglavlja - ima oko 300 direktiva i uredbi - i jedno od kompliciranijih za pregovore, kako zbog težine same materije, tako i zbog velikih financijskih ulaganja koja će biti nužna. Osim toga, pregovori o tome poglavlju će trajati dugo i bit će završeni među zadnjima, jer će se prije toga morati dovršiti pregovori u svim drugim poglavljima, koji se dotiču okoliša - energetika, promet, industrijska proizvodnja, poljoprivreda itd.


Usklađivanje s europskom pravnom stečevinom u ovom poglavlju zahtijeva ulaganje velikih financijskih sredstava, samo za područja zaštite voda i upravljanja otpadom, Hrvatska će trebati uložiti oko 10 milijardi eura. Taj iznos je prema hrvatskoj strategiji planiran za 20-godišnje razdoblje, a u pregovorima će se vidjeti hoće li se taj rok moći održati.


Hrvatska je već dovršila strategiju o upravljanju otpadom i sada se radi planovi za gospodarenje otpadom, a pred završetkom je i strategija za zaštitu voda.


Veliki financijski napori potrebni su za zaštitu pitke vode, kanalizaciju, otpadne vode, zaštitu mora od onečišćenja s obale, zatim za zbrinjavanje vozila kojima istekne vijek trajanja, elektronskog i električnog otpada, opasnog otpada, starog ulja, komunalnog otpada itd.


Politika okoliša Europske unije teži promicanju održivog razvoja i zaštite okoliša za sadašnje i buduće naraštaje. Zasniva se na integraciji zaštite okoliša u druge politike Zajednice, preventivnom djelovanju, na načelu "onečišćivač plaća", borbi na samom izvoru protiv štete nanesene okolišu i na podijeljenoj odgovornosti. Pravna stečevina Zajednice se sastoji od tristotinjak pravnih akata koji obuhvaćaju horizontalno zakonodavstvo, zagađenje zraka i vode, upravljanje otpadom i kemikalijama, biotehnologiju, zaštitu prirode, industrijsko zagađenje i upravljanje rizikom, zaštitu od buke i radijacije.