naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Daljnji tijek screeninga i pregovora

(Hina) – Jučer je održana eksplanatorna faza screeninga za poglavlje financijska kontrola. Očekuje se da će se prvi konkretni pregovori otvoriti 12. lipnja na Međuvladinoj konferenciji u Luxembourgu za najmanje jedno poglavlje acquisa. Riječ je o poglavlju znanost i istraživanje za koje su obavljene sve proceduralne pretpostavke za otvaranje, a postoji mogućnost da pregovori budu otvoreni i za poglavlje obrazovanje i kultura.

Usto, Austrijsko predsjedništvo EU-a dostavilo je Hrvatskoj mjerila (benchmarks) za otvaranje pregovora o poglavlju javnih nabava.

Screening za poglavlje financijske kontrole obuhvaća unutarnju financijsku kontrolu u javnom sektoru (PIFC), vanjsku reviziju i zaštitu financijskih interesa Europske unije.

Druga, bilateralna, faza screeninga za poglavlje Financijski nadzor održat će se 29. lipnja 2006. godine u Bruxellesu, kada će članovi Pregovaračke skupine prezentirati do sada ostvarenu razinu usklađenosti s pravnom stečevinom u ovom poglavlju.

Pravna stečevina se uglavnom sastoji od općenitih, međunarodno prihvaćenih i s EU-om sukladnih načela unutarnjeg financijskog nadzora u javnom sektoru koje treba prenijeti u sustave nadzora i revizije cijelog javnog sektora. U ovom poglavlju se traži postojanje djelotvornih i transparentnih sustava financijskog upravljanja i nadzora, kao i funkcionalno nezavisnih sustava unutarnje revizije, odgovarajućeg mehanizma financijskog nadzora fondova EU-a i postojanje upravnih kapaciteta koji financijskim interesima EU-a pružaju djelotvornu zaštitu.

Područje vanjske revizije odnosi se na rad Državnog ureda za reviziju, koji provodi financijske revizije, revizije sustava i revizije poslovanja.

Pod zaštitom interesa EU-a podrazumijeva se da zemlja kandidat treba prije priključenja osigurati administrativne kapacitete neophodne za primjenu acquisa, uključujući i kapacitete zakonodavnih i sudskih tijela da reagiraju na slučajeve u kojima su ugroženi financijski interesi Unije.

Hrvatska će u okviru ovoga poglavlja trebati uspostaviti i neovisnu službu za suradnju s OLAF-om, uredom Europske komisije za borbu protiv prijevara.

Prema hrvatskim pregovaračima, Hrvatska je u ovom poglavlju u velikoj mjeri usklađena s EU.

Mjerila na području javnih nabava, tzv. "benchmark" novi je instrument kojega Europska unija koristi u pregovaračkom procesu. U prethodnom krugu proširenja taj mehanizam nije bio institucionaliziran i nije korišten kao uvjet za  otvaranje, nego za zatvaranje pregovora o pojedinom poglavlju.

Da bi otvorila pregovore o javnim nabavama, Hrvatska će trebati donijeti akcijski plan ili strategiju s vremenskim odrednicama reformi koje će se donositi radi usklađivanja s acquisom u zakonodavnom smislu i plan u vezi s izgradnjom institucionalnih kapaciteta.

Drugo mjerilo traži da se sustav javne nabave ustroji tako da može  jamčiti koherentnu politiku tijekom pretpristupnog procesa u svim  područjima vezanim uz javne nabave i usmjeravati provedbu kako bi se olakšao postupak usklađivanja i budući pregovori.

Radi se konkretno o tome da Hrvatska mora poboljšati međusobnu  povezanost već ranije uspostavljenih institucija za javne nabave - Ureda za javne nabave Vlade RH i Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Isto tako, trebaju se zaposliti novi kadrovi i uložiti u njihovu edukaciju, te učiniti tijela spremnima na brzu reakciju.

Mjerila koja EU koristi u pregovaračkom procesu mogu se u načelu  podijeliti u tri skupine. Prva su reformska mjerila, koja uključuju  donošenje akcijskih planova, podizanje administrativnih kapaciteta, izgradnju sustava itd.

Drugi tip jesu provedbena mjerila, koja će se više koristiti za zatvaranje, a ne za otvaranje pregovora o pojedinim poglavljima.

Treća su mjerila koja proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i  pridruživanju, primjerice da bi se pregovori o nekom poglavlju mogli otvoriti može se tražiti da se ispune obveze koje su u vezi s tim već utvrđene SSP-om.

Iako sustav mjerila u ovoj fazi donekle usporava pregovarački proces, u kasnijoj fazi ih zapravo ubrzava. Ona će također omogućiti razdvajanje pristupnih pregovora s Hrvatskom i Turskom.

Vrijeme koje se potroši na ispunjavanje mjerila može se nadoknaditi tijekom samih pregovora, jer zemlja koja pregovora već u tom razdoblju započinje s potrebnim reformama, što na kraju omogućuje da se u članstvo uđe potpuno spreman. Zemlje iz prethodnog kruga proširenja donosile su akcijske planove nakon što su pregovori u pojedinim poglavljima bili otvoreni.