naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Hrvatski pregovori s EU-om u 2008. godini

Slovenska blokada, zbog koje je Hrvatska ove godine umjesto u 15 otvorila pregovore samo u šest poglavlja, zatim indikativni plan Europske komisije za završetak pristupnih pregovora do kraja 2009. godine i odluka o suspenziji ZERP-a za zemlje članice Europske unije tri su glavna događaja koja su obilježila hrvatski put prema EU-u u 2008. godini.  

U prva tri mjeseca 2008. godine dominiralo je pitanje hrvatskog Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, koji je i stupio na snagu 1. siječnja. Na njegovu ukidanju najviše je inzistirala Slovenija, koja je tada preuzela predsjedništvo EU-a i Italija.  

Te dvije zemlje imale su snažno uporište u zapisniku s trilateralnog sastanka između Hrvatske, Slovenije i Italije u lipnju 2004., na kojem je Hrvatska izvijestila dvije strane da se ZERP neće primjenjivati za zemlje članice EU-a. Taj je dogovor kasnije ušao u zaključke Vijeća EU-a tako da je jedini izlaz bio u suspenziji ZERP-a za članice EU-a, što se i dogodilo 12. ožujka. 

Italija je na ukidanju ZERP-a inzistirala iz ekonomskih razloga svoje moćne ribarske flote, dok je Sloveniji bilo kakav zaštićeni pojas bio neprihvatljiv jer bi u tom slučaju koridor kroz hrvatske teritorijalne vode, koji ona traži i zbog kojeg je blokirala pristupne pregovore, postao besmislen jer bi opet vodio u taj zaštićeni pojas.  

Stoga je Ljubljana i inzistirala na formulaciji da se 'nijedan aspekt ZERP-a' ne primjenjuje na države članice EU-a. 

Za Sloveniju je ukidanje ZERP-a bio prvi preduvjet za ostvarenje njezina plana da kroz hrvatske pristupne pregovore, koristeći se položajem članice EU-a, osigura granicu na moru prema svojem viđenju, izbjegavajući pritom izlazak pred međunarodno pravosudno tijelo, što Hrvatska predlaže. 

O tome svjedoči izjava 'neimenovanog slovenskog diplomata' za slovensku novinsku agenciju STA iz veljače, prije saborske odluke o suspenziji ZERP-a za zemlje članice EU-a. 'Sada je potrebno riješiti ZERP i to nikako ne povezivati s pitanjem granice. Dijalog se ne vodi u pravcu da će Hrvatska zamrznuti ZERP, a da će Slovenija u zamjenu za to pristati da se pitanje granice rješava pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu', izjavio je tada 'neimenovani slovenski diplomatski izvor'. 

Iako je Slovenija po pitanju ZERP-a imala potporu ostalih članica, već se tada u EU-u s neodobravanjem počelo gledati na činjenicu da svoje predsjedanje koristi za ostvarenje vlastitih ciljeva, jer u EU-u vrijedi nepisano pravilo da predsjedništvo bude neutralno.  

Britanski Financial Times je u veljači prenio izjavio jednog europskog diplomata da se 'u EU-u s negodovanjem gleda na to da se članstvo u EU-u očito koristi za postizanje vlastitih nacionalnih ciljeva i da se definitivno s negodovanjem gleda na korištenje predsjedništva za svoje vlastite ciljeve'. 

Tijekom slovenskog predsjedništva u prvih šest mjeseci ove godine, Hrvatska je otvorila pregovore u četiri poglavlja - Sloboda kretanja radnika, Prometna politika, Energija i Socijalna politika i zapošljavanje - a nije zatvorila nijedno poglavlje. 

U drugoj polovici godine predsjedništvo je preuzela Francuska, koja je od svih dosadašnjih predsjedništva od kako Hrvatska vodi pristupne pregovore, uložila najviše napore da se ti pregovori znatno ubrzaju.  

Već u svibnju, prije preuzimanja predsjedništva, tadašnji francuski ministar za europske poslove Jean-Pierre Joyet najavio je da će cilj francuskog predsjedništva biti 'otvoriti skoro sva i zatvoriti najveći mogući broj poglavlja' u pregovorima s Hrvatskom, a ispunjenju toga cilja ispriječila se Slovenija. Hrvatska je izvršila svoj dio obveza, a 26 zemalja članica je dalo pristanak da se 19. prosinca otvore pregovori u devet poglavlja, a zatvore u pet. 

 Međutim, kako u pitanjima proširenja u EU-u vrijedi pravilo konsenzusa, Slovenija je blokirala otvaranje osam i zatvaranje dvaju poglavlja, tako da je pod francuskim predsjedanjem Hrvatska otvorila pregovore samo u dva, a zatvorila u pet poglavlja.  

Francuska je za svoga predsjedanja organizirala tri pristupne konferencije - u srpnju kada je zatvoreno poglavlje Poduzetništvo i industrijska politika, a pregovori otvoreni u Slobodi kretanja radnika, u listopadu kada su zatvoreni pregovori u poglavlju Vanjski odnosi te u prosincu kada su otvoreni pregovori u poglavlju Javne nabave, a zatvoreni u poglavljima Pravo intelektualnog vlasništva, Informacijsko društvo i mediji i Ekonomska i monetarna politika.  

Iz 2008. godine, Hrvatska izlazi s ukupno 22 otvorena poglavlja i sedam zatvorenih, preostaje još otvoriti pregovore u 11, a zatvoriti u 26 poglavlja. Što se otvaranja tiče, Hrvatska je sa svoje strane obavila gotovo sav posao. Osam tehnički spremnih poglavlja blokira Slovenija, a u tri preostala poglavlja pri kraju su tehničke pripreme za otvaranje.  

Slovenska blokada dovodi u pitanje i indikativni plan Europske komisije, objavljen 5. studenoga, da se pregovori završe do kraja sljedeće godine, iako Europska komisija i Hrvatska smatraju da je to još uvijek moguće. Prema indikativnom planu Europske komisije za dovršetak pregovora do kraja sljedeće godine, Hrvatska iz 2008. treba izići sa skoro svim otvorenim poglavljima, s tim da preostala poglavlja trebaju biti otvorena početkom 2009. godine.  

Kod zatvaranja, ovu godinu trebalo je završiti s osam poglavlja, u prvoj polovici sljedeće godine, pod češkim predsjedanjem, treba zatvoriti 11, a u drugoj polovici, kada će predsjedavati Švedska, preostalih 14, odnosno 16, ako se uzmu u obzir dva poglavlja pod nazivom Institucije i Ostala pitanja u kojima nema klasičnih pregovora, jer u tim poglavljima nema europske pravne stečevine s kojom se treba uskladiti. 

Hoće li Hrvatska uspjeti dovršiti pregovore do kraja sljedeće godine ovisit će o njoj samoj, odnosno o njezinu ispunjavanju mjerila za zatvaranje poglavlja i o tome hoće li i koliko dugo će Slovenija ustrajati u svojoj blokadi, za koju sada, za razliku kada je u pitanju bio ZERP, nema nikakvu potporu ostalih zemalja članica. 

Hina