naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Europski parlament izglasao rezoluciju o Hrvatskoj

Europski parlament izglasao je u četvrtak, 12. ožujka, u Strasbourgu velikom većinom glasova rezoluciju o napretku Hrvatske u kojoj se ističe da se medijacija Europske unije za rješenje hrvatsko-slovenskog graničnog prijepora mora temeljiti na međunarodnom pravu.

Europski parlament 'podsjeća na neformalni dogovor postignut 25. kolovoza. 2007. između premijera Hrvatske i Slovenije o podnošenju graničnog spora pred međunarodno tijelo, pozdravlja spremnost Hrvatske i Slovenije da prihvate medijaciju koju je ponudila Komisija i zauzima stajalište da se ta medijacija treba temeljiti na međunarodnom pravu. U tom kontekstu očekuje se brzi napredak u pristupnim pregovorima', glasi prihvaćeni amandman o kojemu su dogovori trajali sve do samog glasovanja.

Taj članak rezolucije u velikoj je mjeri izmijenjen u odnosu na prijedlog rezolucije koji je izglasan na Odboru za vanjsku politiku Europskog parlamenta 21. siječnja, prije nego što je povjerenik za proširenje Olli Rehn izišao s prijedlogom da se u rješavanje hrvatsko-slovenskog graničnog spora uključi stručna skupina pod vodstvom Marttija Ahtisaarija.

Odbor je tada, na prijedlog njemačkog demokršćanina Bernda Posselta, prihvatio prijedlog teksta u kojem se 'pozdravlja neformalan dogovor postignut 25. kolovoza 2007. između premijera Hrvatske i Slovenije o podnošenju njihova graničnog prijepora pred Međunarodni sud pravde u Haagu i traži od obiju strana da provedu taj dogovor'.

Konačna verzija u odnosu na prethodnu razlikuje se u tome što se u njoj ne spominje Međunarodni sud pravde u Haagu, nego 'međunarodno tijelo', ne spominje se ni 'sudska praksa', tako da je ostalo da se 'medijacija mora temeljiti na međunarodnom pravu'.

Prije toga je predlagano da se u tekst unese formulacija da se medijacija treba temeljiti i 'na načelu pravičnosti', ali je to u dogovaranju kompromisnog amandmana otpalo i nije ni stavljeno na glasovanje. Otpao je i zahtjev slovenskih zastupnika da se na kraju amandmana doda rečenica 'poštujući interese obiju strana'.

Za rezoluciju je glasovalo 548 zastupnika, a 40 ih je bilo protiv. Slovenski zastupnici podijelili su se pri glasovanju, a sva četiri zastupnika iz redova Europske pučke stranke (EPP) glasovali su protiv jer nije prihvaćen njihov prijedlog da se u tekstu istakne kako medijacija Europske unije o hrvatsko-slovenskom graničnom sporu treba biti temeljena i na načelu pravičnosti.

Od sedam slovenskih zastupnika u Europskom parlamentu, četiri pripadaju EPP-u - Lojze Peterle, Mihael Brejc, Romana Jordan Cizelj i Ljudmila Novak.

Dvoje zastupnika iz liberalne skupine, Jelko Kacin i Mojca Drčar Murko, glasovali su za rezoluciju. Jedini slovenski zastupnik koji se protivi politici Pahorove vlade u blokadi hrvatskih pregovora, Aurelio Juri, nije uopće glasovao.

Među 40 zastupnika koji su glasovali protiv uglavnom su oni koji se načelno protive proširenju, stranke krajnje desnice i ljevice ili zastupnici iz pojedinih zemalja kojih se izvješće tiče.

U izglasanoj rezoluciji izražava se uvjerenost 'da cilj zaključivanja pregovora u skladu s indikativnim kalendarom koji je objavila Komisija može biti dostignut, pod uvjetom da Hrvatska vlada ubrza svoje napore na rješavanju posebno osjetljivih pitanja povezanih s pristupnim procesom, uključujući borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, da konačno ispuni mjerila u tim područjima, te ako Vijeće bude htjelo i moglo otvoriti sva pregovaračka poglavlja bez daljnjih odgoda'.

Parlament je prihvatio i Swobodin amandman kojim se mijenja prijedlog teksta usvojen na vanjskopolitičkom odboru u kojem je stajalo da bilateralna pitanja ne bi trebala biti 'preprekom za pristupanje' i u kojem se tražilo od 'hrvatske vlade i vlada susjednih zemalja da hitno riješe otvorena pitanja'.

U prihvaćenom Swobodinom amandmanu kaže se da bilateralna pitanja ne bi trebala biti preprekom 'za napredovanje u pristupnim pregovorima, pod uvjetom da se ti pregovori ne koriste za prejudiciranje konačnog rješenja takvih pitanja'.

Slovenija blokira 11 poglavlja u hrvatskim pristupnim pregovorima zbog toga što Hrvatska navodno u svojim dokumentima u pristupnom procesu prejudicira granicu.

Rezolucije Europskog parlamenta, iako imaju određenu političku težinu, pravno su neobvezujući tekstovi. U pitanjima proširenja uloga Parlamenta svodi se na davanje mišljenja prije početka pristupnih pregovora i na potvrđivanje pristupnog ugovora, a na sam proces pregovora parlamentarci ne mogu izravno utjecati.(Hina)

 

Više o tome:

  • Europski parlament: European Parliament resolution of 12 March 2009 on the Croatia 2008 progress report
  • Europski parlament: 2008 progress reports on Croatia, Turkey, and FYROM: EP sets out its views