naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
'Delo': Slovenija će tražiti izmjene Rehnova prijedloga koji u Ljubljani izaziva nezadovoljstvo

Slovenija će vjerojatno tražiti izmjene posljednjeg prijedloga europskog povjerenika Ollija Rehna o rješavanju graničnog prijepora s Hrvatskom, kojim su posebno nezadovoljni političari parlamentarne desnice, piše u utorak 5. svibnja ljubljansko 'Delo' i donosi preslike dviju stranica neslužbenog prijevoda na slovenski toga prijedloga.  

Reakcije na Rehnov prijedlog u slovenskoj politici kreću se 'od sumnjičavosti do nezadovoljstva', a neke desničarske udruge već najavljuju da će za ulazak Hrvatske u EU bez obzira na sporazum biti potreban referendum, navodi vodeći slovenski list. 

Kritičari sadašnjeg teksta tvrde da je treći članak Rehnova prijedloga dvosmislen kada je riječ o načinu razgraničenja na moru i da Sloveniji ne priznaje 'status pomorske države' jer izrijekom ne navodi njezin izlaz na otvoreno more, čime bi Slovenija 'izgubila pravo na proglašenje morskih pojasa'. Također, izrijekom se ne spominje niti 'načelo pravičnosti' (ex aequo et bono) na kojem cijelo vrijeme spora inzistira slovenska vlada. 

Uz to, kritičari prijedloga navode da bi on Sloveniju obvezao na deblokadu hrvatskih pregovora odmah nakon što ga dvije države potvrde razmjenom nota i potpisom, dakle prije potvrde u dvama parlamentima. 

'Cilj sporazuma je deblokada Hrvatske, a ne uspostava stanja kakvo je bilo 25. lipnja 1991. godine', izjavio je za 'Delo' koparski odvjetnik Danijel Starman, osnivač 'Udruge za pravednu granicu u Istri', poznat i kao odvjetnik Joška Jorasa.  

Slovenski eurozastupnik Jelko Kacin izjavio je za 'Delo' da će Slovenija na Rehnov prijedlog 'staviti neke nove zahtjeve', te da će više o tome biti poznato u srijedu nakon sastanka premijera Boruta Pahora s političkim strankama. Kacin također kaže da Slovenija ne može ubrzati hrvatske pristupne pregovore jer su oni usporeni i zbog topničkih dnevnika koji nisu dostavljeni sudu u Haagu i sporog provođenja reformi u nekim područjima. 

Delo, objavivši presliku Rehnova prijedloga, navodi da je prema sporazumu zadaća arbitražnog suda određivanje granice na moru i kopnu po pravilma međunarodnog prava te određivanje režima za korištenje aktvatorija i dodira Slovenije s otvorenim morem. 

Prema nacrtu sporazuma, ako Hrvatska i Slovenija u roku mjesec ne uspiju definirati predmet graničnog spora, onda će arbitražni sud to učiniti sam, na temelju argumentacije dviju strana i na njihov zahtjev. 

Jedan od članaka u prijedlogu glasi da nijedan jednostrani dokument ili potez nakon 25. lipnja 1991. nema pravno značenje za aribtražni sud i ne može prejudicirati konačni pravorijek. 

Kad je riječ o samom arbitražnom sudu, prema informacijama što ih prenosi Delo, on bi donosio odluke većinom glasova i u tajnom postupku. Dvije ugovorne strane imenuju predstavnika koji će biti njihov posrednik u odnosu s aribtražnim sudom, a uz to mogu imati i pomoć posebnog odvjetnika. 

Troškovi takvog arbitražnog postupka ravnomjerno se dijele na Sloveniju i Hrvatsku. Mjesto arbitraže je Bruxelles.

Delo također navodi da nacrt sporazuma predviđa da će arbitražni sud nastojati svoj pravorijek o graničnom sporu donijeti godinu dana nakon svoga osnivanja. 

Prema Rehnovoj inicijativi, presuda arbitražnog suda obvezujuća je i ona znači konačno rješenje spora. Dvije ugovorne strane (Hrvatska i Slovenija) moraju u roku šest mjeseci nakon što se donese pravorijek poduzeti sve potrebno kako bi se on i primijenio, uključujući i promjenu svojih nacionalnih zakona, ako to po presudi bude potrebno učiniti. 

Hina