naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Lange: hrvatski pregovori napreduju iako nema pristupnih konferencija

Hrvatski pregovori s Europskom unijom uglavnom napreduju prema planu što nije vidljivo jer nema pristupnih konferencija, ali na kraju je svejedno hoće li neko poglavlje biti zatvoreno u proljeće ili jesen jer je najvažnije da se obavi posao prilagodbe, rekao je u razgovoru za posljednji broj Privrednog vjesnika Dirk Lange, direktor odjela za Hrvatsku u Općoj upravi za proširenje Europske komisije i vođa pregovaračkog tima Europske komisije.  

'Stalno objašnjavam da se krećemo, ali te promjene nisu vidljive jer nemamo pristupne konferencije koje su samo statistika', naglasio je.  

'Mnogo se radi, s hrvatske strane stiže mnogo inicijativa, zakona, promjena i sve to zajedno jest opipljivo, iako otvaranje ili zatvaranje poglavlja još nije zapečaćeno na Vijeću. Srećom, parametar napretka nije odluka hoće li neko poglavlje biti formalno gotovo na proljeće ili na jesen. Na kraju je važno samo to da se sva poglavlja zatvore i da se o tome sve članice slože, a mi u EK-u trebamo pomoći da se to dogodi', naglasio je Lange. 

Dodao je da će hrvatski pregovori, kada se preostala poglavlja jednom otvore, biti brži i kraći nego što je to bilo u prošlom krugu proširenja zbog razlike u sustavu mjerila. 

'Usporedite li ovaj krug proširenja s prošlim, razlika je u sustavu mjerila. Dobar je primjer poglavlje tržišnog natjecanja. Hrvatska je Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju preuzela međunarodnu obvezu primjene acquisa na državne potpore, što nije učinila i zbog toga nismo otvorili to poglavlje. Čim Hrvatska ispuni obveze, proces će se odvijati jako brzo. U prošlom krugu proširenja, kad nismo išli s mjerilima, problem je bilo zatvaranje poglavlja', rekao je Lange za hrvatski list. 

Ponovio je pitanja koja Hrvatska još treba riješiti, istaknuvši pravosuđe kao poglavlje koje će zbog svoje veličine i kompliciranosti biti najvjerojatnije zadnje zatvoreno, iako je naglasio kako je 'teško procijeniti što je od teškoga najteže'. 

'Uvjerili smo se da je Hrvatska učinila prave stvari usvajanjem zakona i postavljanjem institucija, ali hoćemo rezultate. Problem je kako sve to oživjeti u praksi i od koncepta napraviti svakodnevicu', ocijenio je, dodavši kako nitko u EU ne očekuje čudo u godinu, dvije ili tri.  

'Borba s korupcijom je dugoročan proces, ali voljeli bismo vidjeti napredak, istrage, procese, presude, kazne', pojasnio je, izrazivši u ime EK zadovoljstvo 'odlukom da je za reformu državne uprave u novoj vladi imenovan poseban ministar jer to ukazuje na to koliko značenje Hrvatska pridaje pitanju administrativne reforme'.  

Na pitanje pokušava li se zaobići slovenska blokada tako što Hrvatska, budući da ih zna, radi i na mjerilima za zatvaranje poglavlja, iako su ona neformalna, Lange je odgovorio negativno. 

Komentirajući samu slovensku blokadu hrvatskih pregovora, Lange je rekao da 's nešto zabrinutosti gleda kako bilateralna pitanja sve više utječu na agendu proširenja, kao i na europske perspektive zemalja'.

'Podsjećam da je EK uvijek upozoravala kako je riječ o bilaterali koja ne bi smjela utjecati na proširenje za koje imate pregovarački okvir', kazao je Lange i ustvrdio kako dokumentacija koju je priložila Hrvatska u pregovorima s EU nije problem. 

'Nije posrijedi pitanje dokumenata! Sve što smo primili iz Hrvatske smatrali smo odgovarajućim. Slijedili smo proces screeninga i potom izrade mjerila i slovenska je strana bila duboko uključena u proces. Komisija je pripremila dosjee za svako poglavlje i u njima nije bilo ništa sporno. Takve ih je proslijedila Vijeću na razmatranje. No ako jedna članica misli da je riječ o prejudiciranju, ona to može izjaviti', objasnio je Lange. 

Na pitanje kako onda jedna članica može spominjati prejudiciranje i zbog toga blokirati 13 poglavlja, a EK je utvrdila da je sve čisto oko dokumenata, Lange je napomenuo kako ne želi komentirati slovenske političke odluke, već da same 'članice mogu pokušati opravdati svoje poteze'.  

Također je rekao kako nije stručnjak za bilateralna granična pitanja jer to nije tema kojom se EK bavi, ali i podsjetio kako 'takvih pitanja ima između starih članica, primjerice Njemačke i Francuske, Francuske i Španjolske ili pitanje Gibraltara'.  

'Mnoga su od njih i dalje otvorena, ali nismo zabrinuti jer su to bilateralna pitanja, a članice dokazuju da mogu vrlo dobro djelovati unutar EU-a unatoč postojanju otvorenih pitanja', kazao je Lange.  

Hina