naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Održano predavanje Petera Ludlowa: The European Union in October 2009: priorities, challenges and prospects

U organizaciji Hrvatskog novinarskog društva i Ureda glavnog hrvatskog pregovarača za pregovore o pristupanju Europskoj uniji, održano je predavanje Petera Ludlowa, jednog od vodećih bruxelleskih analitičara europskih pitanja te osnivača European Strategy Foruma.  

Predavanje je bilo posvećeno trenutnoj situaciji u Uniji u svjetlu postojećeg europesimizma, njegovom korijenu te načinima kako se postojeći izazovi mogu prevladati kako bi Unija dobila novi poticaj i snagu za rješavanje izazova na unutarnjem i vanjskopolitičkom planu.  

Ludlow je istaknuo da je Unija, unatoč intenziviranju hrvatskih pristupnih pregovora i jasnog irskog 'da' Lisabonskom ugovoru, već duže vrijeme obilježena euroskepticizmom koji se manifestirao kao posljedica ekonomskih i političkih razloga. 

Pitanje budućnosti Lisabonskog ugovora te općeniti strah od ekonomske krize i globalizacije su po njemu važni razlozi rastućeg euroskepticizma koji je rezultirao zamorom od daljnjeg širenja  Unije.  

Države su u strahu za svoj identitet i položaj u budućoj Uniji te je kao primjer takvog ponašanja navedena Nizozemska koja je godinama bila jedan od vodećih generatora reformi Unije, međutim čija se službena politika pretvorila u jednu od najvećih prepreka daljnjem proširenju.  

U nastavku predavanja istaknut je međutim niz uspjeha koji proturječe percepciji prisutnog europesimizma. Prema ocjeni Ludlowa, proteklo desetljeće se može smatrati najuspješnijim razdobljem u povijesti EU-a.  

Euro je uveden kao nova međunarodna valuta te se EU relativno uspješno nosi sa gospodarskom krizom u kojoj Njemačka i Francuska već bilježe stope rasta. Došlo je do reforme poljoprivredne politike, nastavljeno je ulaganje u ljudske resurse i visoko obrazovanje Bolognskim procesom i projektom ERASMUS.  

Unija je počela razvijati zajedničku energetsku politiku, došlo je do uspostave zone slobode, sigurnosti i pravde te su kao kruna svega došla dva kruga proširenja, od kojih je ono 2004 bilo najveće u EU povijesti.    

Peter Ludlow je nadalje detaljnije elaborirao razloge europesmizma te je uz navedene istaknuo još dva dodatna razloga. Prvi je općenito nepostojanje jedinstvenog jezika o karakteru Europske unije, odnosno semantička praznina u tom smislu koja traje desetljećima.  

Ludlow se pita kako najbolje pojasniti građanima prirodu Unije ako ona nije ni država niti međunarodna organizacija jer na toj komunikacijskoj razini ostaje neiskorišten veliki sinergijski potencijal kojim se može prevenirati pojava europesmizma.  

Drugi razlog je promijenjena priroda međunarodne polike u kojoj su države poput Velike Britanije i Francuske izgubile nekadašnji položaj i prestiž, ali to ne žele priznati te se ne žele u dovoljnoj mjeri prilagoditi novim okolnostima i potrebama Unije već se u mnogim pitanjima razilaze sa zajedničkom EU politikom.  

Također, jedina država koja može biti lokomotiva daljnjoj europskoj integraciji, Njemačka, previše 'oklijeva' u upotrebi svojeg političkog i ekonomskog potencijala na korist EU-a, stoga je nužno da Njemačka prepozna svoju odgovornost prema ostalim članicama Unije.  

Služeni Berlin, reći će,  treba odustati od reaktivne politike i usvojiti proaktivan pristup kojim će znati zauzeti odgovarajući stav prema svim Unijinim izazovima.  

Pitanje ekonomske krize, klimatskih promjena, Lisabonskog ugovora, poljoprivredne politike, vanjske politike EU-a,  razvoja njezinih vojnih kapaciteta te buduća proširenja izazovi su koji se nalaze pred Unijom. Naglašeno je da je njihovo aktivno rješavanje jedini način kojim će se jačati sampouzdanje i snaga EU-a.  

Europesimizam nije moguće pobijediti preko noći i njegovo slabljenje zahtijeva široki paket mjera, ali proaktivan pristup i odlučno rješavanje izazova predstavlja modus operandi kojim će se pobijediti strahovi te osigurati uzbudljiva i obećavajuća europska budućnost, kao što je to uostalom i do sada bilo. Upravo je tu posebna odgovornost vodećih političkih čelnika Unije da ulože dodatne napore i mobiliziraju snagu ka rješavanju ovih izazova.  

U sesiji pitanja vezano uz eventualno tursko članstvo u EU-u, Ludlow je istaknuo da on vjeruje da će Turska jednog biti dana punopravna članica Unije, ali da je tu riječ o desetljećima koja moraju proći za razliku od perspektive članstva zemalja Zapadnog Balkana koja je izvjesnija i koja bi se trebala dogoditi u skorašnjem razdoblju. 

Ponovljena je važnost članstva kao katalizatora reformi i napretka. Perspektiva članstva se pozitivno odražava na zemlje pristupnice i predstavlja generator političke volje da se učine neophodni zahvati. Kao dobar primjer, istaknuta je specifičnost danskog odlučivanja u svezi EU-a gdje je izrazito jaka uloga parlamenta, te je dana preporuka za aktivnijom ulogom domaćih parlamenata u budućem EU policy procesu što je i u skladu sa Lisabonskim ugovorom. 

Predavanje je zaključeno citatom bivšeg britanskog ministra vanjsih poslova Robina Cooka koji je rekao: 'Brussels is not out there, Brussels are we' kojom je ponovljen stav da zemlje članice moraju prepoznati svoj dio odgovornosti i preuzeti snažniju ulogu u rješavanju akutnih pitanja EU agende, jer je unatoč svemu Europsko vijeće ipak glavni centar političkog odlučivanja.  

Isto se pitanje odnosi i na buduće proširenje Unije u kojoj Hrvatska mora dobiti jasnu i nedvosmislenu podršku skorašnjem članstvu unatoč i dalje pristutnom zamoru od proširenja.  

Saša Čvrljak