naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Hrvatska dobro napreduje prema EU

U izvješću o napretku koje je Komisija objavila 14. listopada 2009. daje se iscrpan prikaz svega što je poduzeto u Hrvatskoj u razdoblju od početka listopada prošle godine do sredine rujna ove godine. Također se daje analiza glede ispunjavanja političkih i ekonomskih kriterija za članstvo te usklađenosti s europskom pravnom stečevinom. U izvješću o napretku Komisija ističe da je Hrvatska postigla napredak u gotovo svim poglavljima.

Hrvatska sljedeće godine može završiti pristupne pregovore s Europskom unijom, a da bi se to dogodilo treba nastaviti i pojačati reformske napore u području pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala i definitivno treba što hitnije riješiti pitanje pristupa Haškog suda dokumentima koje traži, izjavio je u srijedu u Bruxellesu povjerenik za proširenje Olli Rehn.

'Hrvatska se približava ciljnoj crti nakon četiri godine intenzivnih pristupnih pregovora. Međutim, Hrvatska mora nastaviti i intenzivirati svoje reformske napore, posebice u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala prije nego će se pregovori moći zatvoriti. Hrvatska definitivno mora riješiti pitanje pristupa ICTY-a dokumentima, što je hitnije moguće', rekao je Rehn predstavljajući izvješće o napretku i strategiju proširenja EU-a za sljedeću godinu.

Komisija je u strategiji proširenja predložila Vijeću EU-a da uspostavi ad hoc tehničku skupinu za izradu nacrta Pristupnog ugovora na temelju tekstova koje je pripremila Komisija. Ako Hrvatska ispuni sva otvorena mjerila na vrijeme, pristupni pregovori, uključujući i prijelazne aranžmane, mogli bi se završiti sljedeće godine, kaže se u strategiji proširenja.

Komisija posebno naglašava da bilateralna pitanja ne smiju ometati pristupne pregovore, navodeći da je granično pitanje između Hrvatske i Slovenije dugo vremena blokiralo pregovore u brojnim poglavljima koja su tehnički bila spremna za otvaranje i zatvaranje.

Komisija naglašava da Hrvatska i dalje ispunjava kopenhaške političke kriterije, da je donijela nove zakone i uvela organizacijske promjene u reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije, te da je smanjen broj zaostalih sudskih predmeta. Također se kaže da je USKOK povećao svoje aktivnosti i da se reformi javne uprave posvećuje veća pozornost.

Kao glavne izazove Komisija navodi poboljšanje neovisnosti i učinkovitosti sudstva, temeljite promjene u funkciniranju javne uprave i u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Također se navode manjinska prava, uključujući povratak izbjeglica i suđenja za ratne zločine.

U području borbe protiv korupcije bilježi se određeni napredak. Unatoč tim pomacima, Bruxelles smatra da korupcija prevladava u puno područja, da je premali broj presuda i da politika utječe na istrage u slučajevima korupcije na visokoj razini.

Komisija traži veći napredak u sprečavanju sukoba interesa, veću transparentnost u javnoj upravi i u financiranju političkih stranaka.

Kao glavni izvor korupcije Komisija navodi područje javnih nabava. Javne nabave ostaju glavni izvor korupcije. Općenito, napori na suzbijanju korupcije se nastavljaju i daju početne rezultate, ali korupcija prevladava u mnogim područjima i nisu razvijeni instrumenti s dovoljno odlučnosti, posebice glede političke korupcije.

Na političkom planu, Komisija ističe da je vlada ostala stabilna i nakon promjene na njezinu čelu.Vlada je ostala stabilna i nastavila normalno funkcionirati, unatoč povremenim političkim razlikama u koaliciji, uključujući odlazak Stranke umirovljenika iz koalicije u kolovozu, promjene u vladi i imenovanje nove vlade premijerke Jadranke Kosor nakon ostavke bivšeg premijera Ive Sanadera u srpnju.

U vezi s reformom javne uprave traže se daljnji napori kako bi se bitno poboljšali administrativni postupci i uspostavile profesionalne, depolitizirane javne službe, sposobne u potpunosti poštivati vladavinu zakona i s dovoljnim kapacitetima za pružanje kvalitetnih usluga.

Komisija navodi da su sloboda i pluralizam medija zajamčeni hrvatskim zakonima i da se općenito poštuju. Međutim, prijetnje novinarima koji rade na slučajevima korupcije i organiziranog kriminala su povećane. Zabilježen je ograničeni uspjeh u identificiranju i progonu izvršitelja i poticatelja pojedinih fizičkih napada na novinare. Urednici i novinari nastavljaju izvještavati o neprimjerenom političkom pritisku. Ostaje zabrinutost za slobodu izražavanja, uključujući i lokalnu razinu.

Komisija je izrazila zabrinutost i zbog problema 'nekažnjivosti' za ratne zločine, koji nastaje zbog odredbi o neizručivanju državljana.

'Prepreke za izručivanje osumnjičenih u slučajevima ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti između zemalja u regiji i dalje postoje. To pogoršava problem nekažnjivosti, kao što se pokazalo u jednom visokoprofilnom slučaju kada je osuđeni ratni zločinac mogao pobjeći iz Hrvatske u BiH na temelju prethodno dobivenog državljanstva BiH, od kuda ne može biti izručen', kaže se u dokumentu i dodaje da Hrvatska 'zajedno sa svojim susjedima treba riješiti problem nekažnjivosti, uključujući poduzimanje koraka prema sporazumima o izručivanju koji pokrivaju ratne zločine.'(Hina)

 

Više o tome:

  • Europska komisija: CROATIA 2009 PROGRESS REPORT                                                 
  • Europska komisija: As the EU grows - who's next? Croatia could wrap up entry talks with the EU next year.
  • Europska komisija: The EU Enlargement Process: A Year of Progress in the Western Balkans and Turkey
  • Europska komisija: Key findings of the progress reports on the candidate countries: Croatia, Turkey and the former Yugoslav Republic of Macedonia