naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Hrvatsko-njemačka konferencija 'Perspektive Hrvatske kao buduće članice Europske unije'

U organizaciji bavarske zaklade Hanns Seidel organizirana je dvodnevna konferencija, 29.-30. listopada 2009., na temu njemačko-hrvatskih odnosa u svjetlu budućeg hrvatskog članstva u Uniji. Konferenciju su s njemačke strane činili gospodarstvenici, zastupnici Bundestaga, predstavnik njemačke izvozne i trgovinske agencije te profesor Franz-Lothar Altmann sa Instituta za jugoistočnu Europu iz Münchena. Hrvatsku stranu su zastupali visoki državni dužnosnici iz MVPEI-a, ministarstva gospodarstva te predstavnici Hrvatskog sabora i privatnog sektora.

Njemački partneri su istaknuli snažnu njemačku i naročito bavarsku potporu skorašnjem hrvatskom članstvu te uvjerenje da će Hrvatska pristupne pregovore završiti sredinom 2010. godine te ubrzo postati punopravna članica. Hrvatska strana je istaknula važnost hrvatsko-slovenskih pregovora o granici, slovensku deblokadu te skorašnje promjene Ustava RH koje su nužne radi ulaska u Uniju. Također, hrvatski predstavnici su istaknuli ovogodišnje izvješće Europske komisije koje govori o napretku na svim područjima zajedničke pravne stečevine te aktivnosti Sabora u svezi daljnjeg usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim. Njemačka je drugi vanjskotrgovinski partner Hrvatske i jedan od vodećih investitora, ali je naglašeno da bi gospodarske veze mogle biti mnogo jače. Tu je istaknuta uloga hrvatske emigracije u Bavarskoj, ali i u Baden-Würrtenbergu koje mogu biti mostovi intenziviranja suradnje. Njemački kapital je u Hrvatskoj prisutan u bankarskom, telekomunikacijskom i osiguravajućem sektoru te više od milijun Nijemaca godišnje posjeti Hrvatsku, ali suradnja na području tehnologije, energetike, zaštite okoliša i općenito malog i srednjeg poduzetništva može biti znatno razvijenija. 

Upravo su se tu i najviše čuli kritički tonovi njemačkih gospodarstvenika koji surađuju sa Hrvatskom. Istaknuta je bojazan da se u Hrvatskoj ne ponovi bugarski slučaj kada je dolazilo do reformskih napora prije ulaska u EU, da bi se onda nakon 2007. godine njihov opseg smanjio. Problemi s kojima se susreću njemački gospodarstvenici se najviše tiču pravosuđa, javne uprave i nesređenih imovinsko pravnih odnosa. Raširenost korupcije na lokalnoj razini dugotrajnost sudskih postupaka, nepostojanje pravne sigurnosti se sve negativno odražava na priljev kapitala i razvijanje poduzetništva. Utjecaj financijske krize, ali i preveliko porezno opterećenje su u Hrvatskoj dodatne prepreke poduzetništvu, ali je po iskustvima njemačkih gospodarstvenika krucijalno pitanje administrativnog osoblja u pravosuđu u i državnom odvjetništvu. Normativni okvir je u Hrvatskoj zadovoljavajući međutim njega ne prati dovoljna implementacija od strane ljudi koji se nalaze u prethodno spomenutim institucijama. Dakle, potrebno je poraditi na pitanjima mentaliteta i izgradnje povjerenja u pravosuđe da bi se postigao efikasan i predvidljiv pravni sustav koji će biti privlačan za strane ulaganja. Profesor Altman je potvrdio teze gospodarstvenika sa primjerom Grčke koja i nakon više od dva desetljeća članstva u EU ima niske stope gospodarskog rasta, priljeva stranih investicija sa slabim pravnim sustavom i razvijenom korupcijom. Dakle, članstvo u EU nije samo po sebi garancija prosperiteta jer njega jamče jedino strukturne reforme koje Hrvatska mora poduzeti.

Predstavnica ministarstva gospodarstva je istaknula nužnost poticanja regionalne ekonomske suradnje u sklopu CEFTA-e međutim i tu se nalazi niz prepreka koje ne djeluju povoljno na ekonomsku razmjenu. Jedna od većih prepreka je to što pojedine zemlje regije nisu članice WTO-a, institucije Kosova još ne funkcioniraju dok je BiH pokušala implementirati protekcionistički zakon o zaštiti domaće proizvodnje. Sve se to negativno odražava na liberalizaciju poljoprivrednog sektora uz postojanje trgovinskih prepreka poput javnih nabava, netarifnih barijera i standardizacije tehničkih usluga. Ulazak Hrvatske će nedvojbeno imati povoljne ekonomske učinke na hrvatsko gospodarstvo međutim ostaje pitanje kako ostati gospodarski i dalje prisutan na tržištu jugoistočne Europe u periodu neposredno nakon ulaska u Uniju jer se ulaskom u EU gube prijašnje povlastice plasiranja roba na tržište koje ostaje izvan granica EU-a. Također je istaknuto pitanje sudbine prerađivačke industrije u Hrvatskoj jer će ulaskom u Uniju Hrvatska pristupiti i trgovinskom režimu koji sada vrijedi između EU-a i Turske te će morati liberalizirati tržište turskom uvozu koji bi mogao potpuno dotući neke ionako oslabljene industrije u Hrvatskoj.  

Hrvoj Stojić, direktor ekonomskog istraživanja Hypo banke u Zagrebu, je istaknuo da će hrvatsko članstvo dovesti do jačanja konvergencije gospodarstva s EU-om pri čemu je ključna struktura priljeva kapitala. Pritom je jasno razlučio da je Hrvatska slijedila model Estonije, odnosno model dužničke portfeljne strukture priljeva kapitala gdje kapital nije došao kao posljedica izravnih stranih ulaganja u prerađivačku industriju kao u slučaju Slovačke, nego je zaduživanje bilo generator rasta. Posljedica toga je rekordan hrvatski vanjski dug uz slabu pokrivenost uvoza izvozom od ispod 50%. Istaknuo  je važnost kohezijskih fondova kao generatora strukturnih reformi koje se u Hrvatskoj moraju poduzeti. Naročito su akutna pitanja poljoprivredne proizvodnje, potrebe okrupnjavanja zemljišta i moderniziranja poljoprivredne proizvodnje, ulaganja u prometnu infrastrukturu, energetiku, komunalne usluge i upravljanje otpadom.

Sudionici konferencije su se složili s potrebom da Njemačka i dalje pomaže svojim iskustvom hrvatskim reformskim naporima jer Njemačka sudjeluje u 40% svih twinning projekata u Hrvatskoj i ima snažne ekonomske, političke i kulturne veze s Hrvatskom. Hrvatski predstavnici su pak istakli da Hrvatska mora jačati borbu protiv korupcije, primijeniti princip izvrsnosti pri zapošljavanju u javnoj upravi te ju reformirati. Potrebno je promijeniti vrijednosni sklop u društvu i među elitama te isticati vrijednosti kompetencije i konkurentnosti na svim razinama.  

 

Saša Čvrljak