naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Održana studentska konferencija 'Jučer, danas, sutra… EU'

U organizaciji studentske udruge S.A.M.O. START iz Zagreba u Hrvatskom saboru je u ponedjeljak 7. prosinca organizirana jednodnevna konferencija koja je bila posvećena stanju hrvatskih pregovora s Europskom unijom te perspektivom skorašnjeg hrvatskog članstva u EU.

Evaluacija hrvatskih pregovora na prijelazu između dva predsjedavanja Unijom je bila u fokusu predavanja te je i sastav konferencije bio primjeren tematici. Konferenciji su prisustvovali visoki državni dužnosnici: Vladimir Drobnjak, glavni hrvatski pregovarač s EU, Vesna Pusić, predsjednica  Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU te Tonko Ćurko, prorektor Zagrebačkog sveučilišta. EU su predstavljali  Paul Vandoren, šef Delegacije Europske unije u Zagrebu,  švedski veleposlanik Frederik Vahlquist te španjolski veleposlanik Manuel Salazar .

Voditelj delegacije Vandoren je izrazio važnost angažiranja mladih kao kritične mase koja treba biti jedan od glavnih katalizatora promjena u Hrvatskoj i Uniji. Istaknute su prednosti politika EU-a prema mladima koje potiču uključivanje mladih na tržište rada i njihovo društveno angažiranje.

Prorektor Ćurko je istaknuo važnost Unijinih oblika istraživačke i obrazovne suradnje poput programa ERASMUS i TEMPUS. Naglašena je nužnost daljnjeg uključivanja hrvatskih sveučilišta i obrazovnih institucija u slične programe i projekte u cilju podizanja akademske konkurentnosti i izvrsnosti.

Politički rakurs pregovora je iznijela Vesna Pusić analizirajući preostale dvije prepreke punopravnom hrvatskom članstvu. Jedan izazov se tiče pune suradnje s ICTY-em i izvješća glavnog haškog tužitelja Sergea Brammertza.

Drugi izazov je više tehničke prirode i tiče se ključnih reformi u pitanjima poljoprivrednih poticaja, pravosuđa te pokretanja arbitražnog procesa sa Slovenijom. Pusić je istaknula važnost dodatnih napora koji se moraju uložiti da bi se pregovori zaključili u jesen 2010 jer će bilo kakvo kašnjenje s reformama imati negativne posljedice na pristupni proces.

U nastavku predavanja, švedski i španjolski veleposlanici su istaknuli ciljeve predsjedavanja svojih zemalja. Švedska je nastojala promovirati povoljnu poslovnu klimu i reformu poljoprivrednog sektora dok je zajednički stav obojice veleposlanika bio da će Unija, stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora, biti efikasnija i transparentnija te će se spremnije nositi sa izazovima globalizacije.

Veleposlanik Salazar  je najavio program španjolskog predsjedavanja Unijom koji će se sastojati od dva principa; promoviranja inovativnosti te društvene i spolne jednakosti, te ciljeva pune implementacije Lisabonskog sporazuma, razvijanja novog modela ekonomskog rasta i koncepta EU građanstva.

Konferenciju je svojim predavanjem zaključio gospodin Drobnjak istaknuvši posebnost hrvatskih pristupnih pregovora. Po njegovim riječima, Hrvatska je jedina zemlja nakon Grčke koja samostalno pregovara i ulazi u Uniju što otežava pregovarački proces.

Broj poglavlja acquisa je veći, ali je i politička klima Unije prema novom proširenju nepovoljnija nego ranije. Također, sustav mjerila je novina koja se prvi put koristi što ipak dugoročno jamči kredibilitet i potpunu spremnost prije članstva. Iz iskustva glavnog pregovarača, poglavlja koja zahtijevaju najviše napora su poglavlja poljoprivrede, regionalne politike te poglavlje pravosuđa i temeljnih prava koje je novo poglavlje i najviše politički uvjetovano što je nepovoljno za tehnički aspekt pregovora. Također, jedan je od najvećih izazova regulacija hrvatskog graničnog nadzora zbog 1,500 km granice koja će postati nova vanjska granica Unije.

Zajednički stav svih prisutnih je bio da će tek ulazak u Uniju označiti početak pravog izazova i porasta kompetitivnosti na svim razinama. Hrvatski politički vrh već razmišlja o koraku nakon, tj. nakon ulaska u Uniju kada će Hrvatska biti u prilici povlačiti značajna sredstva iz strukturnih i kohezijskih fondova.

Mlade generacije će imati najviše koristi od punopravnog članstva i prilika koje se pružaju, ali jedino ako budu ulagali u znanje i vještine koje će se sutra moći primijeniti na tržištu EU-a. Stoga one imaju i najveću odgovornost da sutrašnje članstvo iskoriste na najbolji mogući način.