naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Održan okrugli stol o španjolskom predsjedavanju Europskom unijom

U organizaciji njemačke zakade organiziran je okrugli stol pod naslovom 'Španjolsko predsjedavanje Europskom unijom u post-lisabonskom razdoblju: mogućnosti za Hrvatsku kao zemlju kandidatkinju'. Na okruglom stolu su sudjelovali španjolski veleposlanik Manuel Salazar, politički savjetnik Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Martin Mayer te nacionalna koordinatorica Unije za Mediteran iz MVPEI-a Nives Malenica.  

Akademsku i nevladinu scenu su predstavljali Višnja Samardžija iz Instituta za međunarodne odnose (IMO), Damir Grubiša sa Fakulteta političkih znanosti te Tonči Tadić kao predsjednik Euro-Mediteranskog Foruma (EMF) Split, nevladinog think-thanka koji se bavi aspektima obuhvaćenih Barcelonskim procesom i Unijom za Mediteran.  

Skup je otvorio Vedran Horvat, voditelj ureda zaklade za Hrvatsku koji je istaknuo važnost rasprave i stvaranja epistemičkih zajednica u svezi pitanja EU-a što je i cilj okruglih stolove zaklade Heinrich Böll. 

Gospodin Salazar je istaknuo prioritete španjolskog predsjedavanja Unijom koja preuzima kormilo u trenutku velikih izazova za Unijinu budućnost. Stoga je na španjolsku inicijativu po prvi put službeno sastavljen tripartitni program od 18 mjeseci koji objedinjuje španjolsko, belgijsko i mađarsko predsjedavanje koje će uslijediti.  

Takav kooperativni način suradnje treba povećati koheziju i učinkovitost Unijih strateških mjera čime se će osigurati lakše suočavanje s izazovima. Španjolsko predsjedavanje drži da se EU susreće sa četiri ključna izazova: borba protiv ekonomske i financijske krize, usvajanje odgovarajućih politika nakon skupa u Kopenhagenu, puna implementacija Lisabonskog ugovora te transatlantska i suradnja sa drugim rastućim silama.  

EU treba osigurati jaču vidljivost i koheziju svojeg vanjskog djelovanja u suradnji s forumima kao što su Svjetska banka i G20, a tu učinkovitost je moguće unaprijediti uspostavom europske diplomatske službe što se i predviđa ugovorom iz Lisabona.  

Također, potrebno je usuglasiti dva temeljna principa španjolskog predsjedavanja: inovativnost i jednakost. Nužno je osigurati održivi rast, zaposlenost i energetsku sigurnost u skladu s ekološkim standardima, ali s druge strane i pitanja socijalne zaštite, rodne jednakosti te borbe protiv siromaštva moraju biti popraćena odgovarajućim policy mjerama.  

Istaknuto je da je sljedeća godina proglašena Europskom godinom borbe protiv socijalnog isključenja, a prije četiri dana Europsko vijeće je usvojilo Stockholmski program za period 2010-2014 koji daje dodatnu zaštitu europskim građanima u područjima pravosuđa, sigurnosti, azila imigracije. Takve aktivnosti približavaju standarde Europske povelje o ljudskim pravima svim građanima Unije.  

Za Hrvatsku je najrelevantnije pitanje proširenja gdje će Španjolska podupirati zaključenje hrvatskog pristupnog procesa. Završetak pregovora te ratifikacija pristupnog ugovora će biti visoko na listi prioriteta, međutim najveći dio posla leži na hrvatskim naporima koji se u međuvremenu moraju poduzeti. 

Višnja Samardžija iz IMO-a je istaknula da španjolsko predsjedavanje označava izlazak Unije iz dvostruke krize: institucionalne i ekonomske. Konačnim stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora, Unija je nakon 8 godina dobila institucionalni okvir čime je označen početak njezine nove epohe. Potrebno je uložiti velike napore i angažirati institucionalne mehanizme da bi se nova strateška vizija EU-a u potpunosti implementirala i dao poticaj obnovljenom 'deepening and widening' europskog projekta.  

Što se tiče gospodarskog oporavka, istaknuta je važnost Lisabonske strategije koja je otvorila pitanja konkurentnosti i održivosti europskog gospodarstva. U tom svjetlu moramo gledati i skup u Kopenhagenu čije će se mjere morati inaugurirati u nove Unijine politike, ali koje su u krajnjoj mjeri i inherentni dio održivog gospodarskog rasta koji brine o ekološkoj ravnoteži.   

Istaknuta je nova inicijativa Europske komisije 'Consultation on the future 2020 strategy' kojim je otvorena komunikacija s građanima u cilju postizanja novog modela rasta temeljenog na inovacijama i održivosti uz istodobno zadržavanje socijalne osjetljivosti.  

Stupanje ugovora iz Lisabona jasno je otvorilo perspektivu daljnjeg Unijinog proširenja i punopravnog hrvatskog članstva. Hrvatska sada ima 28 otvorenih poglavlja i očekuje da će 2010 zaključiti pregovarački proces. Island bi joj se mogao nakon toga ubrzo priključiti dok je s Turskom stanje znatno složenije jer je ona otvorila 11 poglavlja, ali najteži period zadovoljavanja političkih kriterija tek slijedi. 

Ostale zemlje regije nalaze se u različitom stupnju integracije od Makedonije koja čeka otvaranje pregovora, Albanije i Crne Gore koje čekaju pozitivan avis do Srbije, BiH i Kosova koji su za sada na začelju puta.  

Dr. Samardžija je na kraju obrazložila preporuke TEPSA-e (Trans European Policy Studies Association), istraživačke mreže iz Bruxellesa koju čine čine vodeći europski instituti na području EU integracije, a među kojima je i IMO. 

 TEPSA se sastaje prije početka svakog pojedinog predsjedavanja te daje konkretne prijedloge i sugestije za oblikovanje politika u nadolazećem periodu. Tako je bilo i ovaj put, a skupu u Madridu je prisustvovala i dr. Samardžija koja je istakla da su preporuke TEPSA-e bile izrazito dobro prihvaćene od strane španjolskih dužnosnika.  

Nives Malenica iz MVPEI-a je istaknula važnost Unije za Mediteran kao foruma u kojem Hrvatska stječe praksu i iskustvo vanjskopolitičkog djelovanja na razini cjelokupne EU što će joj koristiti kada postane punopravna članica.  

Naveden je institucionalni okvir djelovanja u kojoj sudjeluju Hrvatski sabor, radna tijela ministarstava, ali i civilno društvo kroz uspostavljene mreže suradnje. Cijeli Mediteran ima stratešku važnost za Hrvatsku stoga je Unija važan instrument jačanja bilateralnih odnosa sa zemljama mediteranskog bazena. 

 Hrvatska već koristi sredstva EU-a u pitanjima zaštite Mediterana na područjima okoliša, transporta i civilne zaštite s tim da se i dalje intenzivno radi na uspostavi koordinacijskih mreža, centara izvrsnosti i javno-privatnih partnerstva kako bi se osigurala dodatna ekspertiza i financijska potpora  projektima zaštite. 

Profesor Grubiša je iznio politološku analizu Unijine institucionalne arhitekture nakon usvajanja Lisabonskog ugovora. Po njegovom mišljenju, uvođenje dviju novih funkcija Predsjednika Europskog vijeća i Visokog predstavnika Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku će slabiti poziciju samog Vijeća EU-a, odnosno agendu zemlje predsjedateljice. Posljedica će biti tzv. 'institucionalno zakrčenje' i 'bijeg ovlasti' odnosno njihovo preklapanje u kojem će se različite institucije EU-a nadmetati za iste funkcije.  

Sljedeće dvije posljedice Lisabona su jačanje 'community' metode i definiranje koncepta europskog građanstva. Španjolsko predsjedništvo će morati odlučiti pod kakvim pritiscima će se taj koncept definirati. To podrazumijeva i definiranje uloge nacionalnih parlamenata u donošenju akata EU-a gdje se svakako mora izbjeći njihovo odugovlačenje i razvodnjavanje inicijativa.  

Posljednji veliki izazov španjolskog predsjedanja se tiče uspostavljanja jedinstvene diplomatske službe EU-a kao još jedan dokaz slabljenja intergovernmentalizma Unije. Profesor Grubiša ocjenjuje da će i tu nacionalne elite stvarati otpore jer se time narušava njihovo diskrecijsko pravo i dosadašnja isključiva prevlast u tom sektoru.  

Sve nas to navodi na zaključak da će španjolsko predsjedavanje biti u mnogo čemu važnije nego što se može predvidjeti jer će službeni Madrid imati bitnu ulogu u institucionalnoj tranziciji u kojoj će se trebati uvesti novi modeli donošenja odluka.  

Mnogo toga će ovisiti o španjolskom umijeću, taktu i inteligenciji da mudro prevlada neuralgične točke sustava. S obzirom na taj institucionalni vakuum postoji opasnost da se stvori jedan multipolarni oblik odlučivanja u kojem nove institucije još neće u potpunosti preuzeti nove ovlasti,  a stare ih se ne žele odreći.  

Otpor novoj institucionalnoj arhitekturi se naročito može očekivati od strane novih članica EU-a kao potencijalnih centrifugalnih sila koje će se opirati daljnjem prijenosu ovlasti na supranacionalnu razinu.  

Ipak, u završnom razmatranju je istaknuto da je EU jedinstveni politički sustav koji nastoji sam prevladati vlastite disfunkcionalne točke kontinuiranom evaluacijom i propitivanjem. Jedna od tih inicijativa jest i grupa za razmišljanje o Europi do 2030 kojom predsjeda Felipe Gonzales, nekadašnji španjolski premijer, a koja će rezultirati deklaracijom u travnju 2010.  

Njezin rezultat će za Unijinu budućnost po profesoru Grubiši imati sličan učinak Deklaraciji iz Leakena koja je definirala najvažnija pitanja i izazove Unijinog razvoja u dekadi kojoj smo na izmaku.

Gospodin Mayer iz Delegacije je ponovio preostale prepreke hrvatskom članstvu koji se tiču pregovora u poglavljima 8 i 23 acquisa. Privatizacija brodogradilišta te napori u borbi protiv korupcije, reforma pravosuđa i puna suradnja s haškim sudom su prioriteti o kojima će ovisiti brzina hrvatskog pristupanja Uniji. 

 Paralelni izazov jest jačanje administrativnih kapaciteta koji će osigurati povlačenje sredstava iz strukturnih i kohezijskih fondova s obzirom na financijski paket koji je dogovoren za Hrvatsku.  

Kao predsjednik Euro-Mediteranskog foruma, Tonči Tadić je izložio izazove koji stoje pred Unijom za Mediteran. To je prije svega jačanje njezinog organizacijskog potencijala sa osnivanjem tajništva te suočavanje sa ključnim pitanjima: zaštite slatke vode na Mediteranu, uspostave zone slobodne trgovine te sloboda brodskog prometa. 

 Posljednje pitanje je vezano uz implementaciju morskih autocesta i eventualno osnivanje mediteranske obalne straže u kojoj bi i Hrvatska mogla igrati aktivnu ulogu.

 Tadić je istaknuo da Hrvatska mora dodatno naglasiti važnost Mediterana u svojem političkom djelovanju jer je pitanje klimatskih promjena i očuvanje resursa pitanje od vitalnog gospodarskog interesa. Mediteran je ranjiva regija zbog podizanja razine more i migracijskih pritisaka tako da se moraju razviti dodatni oblici financiranja u svrhu održivog razvoja jer Unija za Mediteran nema vlastite izvore financiranja.  

Zaključak svih prisutnih je bio da je jačanje gospodarske i političke stabilnosti na području Mediterana neodvojivo povezano sa snažnijom i efikasnijom EU. Uloga španjolskog predsjedavanja je po tom pitanju jako važna s obzirom na svoj položaj, ambicioznu agendu i jedinstveni vremenski početak preuzimanja vođenja EU kada svojim ponašanjem i presedanima koje će morati donositi može u mnogo čemu definirati Unijinu budućnost.  

Rasprava koja je uslijedila je ukazala na nužnost jače komunikacijske strategije Vlade RH u upoznavanju javnosti sa svim aspektima sadašnjeg hrvatskog članstva u Uniji za Mediteran te skorašnjeg punopravnog članstva u EU. Sadašnja razina potpore hrvatskom članstvu u EU je jako niska te je stoga nužno poduzeti određene mjere.  

Također, potrebno je ulagati daljnje napore u jačanju administrativnih kapaciteta na svim razinama vlasti da bi se moglo uspješnije participirati u EU projektima, ali i izbjeći pad u reformskim naporima jednom kada se postane punopravna članica Unije.  

Sudionici okruglog stola su dobro primijetili da je potreban daljnji nadzor EU-a i nakon hrvatskog ulaska jer je nužno izbjeći ponavljanje scenarija u kojem članstvo označava slabljenje reformskih procesa i regresiju u političkom razvoju.  

Saša Čvrljak