naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Hrvatska u 2010. u završnici pregovora s Europskom unijom

Hrvatska u idućoj 2010. godini ulazi u završnu fazu pregovora s EU - s više od polovice zatvorenih poglavlja, uspostavljenom radnom skupinom za izradu nacrta pristupnog ugovora, odobrenim financijskim paketom za prve dvije godine članstva te s očekivanjem najviših europskih i hrvatskih dužnosnika da će se proces uspješno završiti.  

Predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy prilikom izbora na novu dužnost kazao je kako se nada širenju EU za vrijeme njegova mandata koji traje dvije i pol godine, a Španjolska, koja preuzima u prvoj polovici 2010. predsjedanje EU najavila je da će učiniti sve da se u tom razdoblju završe pristupni pregovori s Hrvatskom.  

Ministar vanjskih poslova sadašnje predsjedateljice Švedske Carl Bildt kazao je pak ovaj tjedan da su pregovori s Hrvatskom ušli u završnu fazu i da vjeruje da će pregovori brzo završiti bude li u Zagrebu odlučnosti da se oni brzo nastave. Tu odlučnost i uvjerenje u javnim nastupima potvrdili su najviši dužnosnici Hrvatske - predsjednik države, Vlade i Sabora Stjepan Mesić, Jadranka Kosor i Luka Bebić. 

Hrvatska je u drugoj polovici ove godine širom otvorila vrata skorom dovršetku pristupnih pregovora s Europskom unijom i sljedeće bi godine, ne bude li nepredviđenih okolnosti, mogla potpisati ugovor o pristupanju, koji se onda upućuje na ratifikaciju u zemljama članicama. 

Na to upućuje niz odluka koje je u posljednje vrijeme donijela Europska unija. Uspostavljena je radna skupina za izradu nacrta ugovora o pristupanju, koja je već počela s radom, te odobren financijski paket za prve dvije godine članstva, a takve se odluke uobičajeno donose oko pola godine prije završetka pregovora. 

Europska komisija je izradila prijedlog financijskog paketa na temelju radne pretpostavke da će Hrvatska postati članicom u siječnju 2012. godine.  

Da bi ostvarila svoj cilj završetka pregovora u prvoj polovici sljedeće godine, Hrvatskoj je preostalo još posla uglavnom u područjima koje pokriva poglavlje Pravosuđe i temeljna prava te poglavlje Tržišno natjecanje. 

Hrvatska u sljedeću godinu ulazi s 28 otvorenih poglavlja od kojih je 17 zatvoreno. Europska pravna stečevina podijeljena je u 35 poglavlja, ali se pregovori vode u njih 33, jer u dva poglavlja - Institucije i Ostala pitanja - nema zakonodavstva koje zemlja kandidatkinja treba preuzeti. 

Preostalo je još zatvoriti 16 poglavlja, od kojih pet još nije ni otvoreno. Za sljedeću godinu preostalo je otvoriti pregovore u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava, čije je otvaranje vezano uz suradnju s Haškim sudom, odnosno dostavu topničkih dnevnika, te Tržišno natjecanje, koje je povezano s pitanjem državnih potpora brodogradnji. 

Osim toga, Hrvatska već dulje vrijeme ima tri tehnički spremna poglavlja za otvaranje - Vanjska, sigurnosna i obrambena politika, Okoliš i Ribarstvo, koja još nisu otvorena jer nedostaje suglasnost Slovenije koja svoje stajalište još nije objasnila.

Tijekom španjolskog predsjedništva u prvoj polovici sljedeće godine, predviđene su tri međuvladine konferencije o pristupanju u veljači, travnju i u lipnju.  

Na sljedećoj pristupnoj konferenciji u veljači Hrvatska bi trebala otvoriti svih pet do sada neotvorenih poglavlja jer bi u suprotnom moglo doći u pitanje ispunjavanje postavljenog cilja. S tri poglavlja koje trenutačno blokira Slovenija ne bi trebalo biti problema kao ni s Tržišnim natjecanjem, jer će raspisivanjem novog natječaja za privatizaciju brodogradilišta početkom veljače biti zadovoljen uvjet za njegovo otvaranje.  

Najteži problem je poglavlje 23 Pravosuđe i temeljna prava. Iako je Europska komisija ocijenila da je Hrvatska ispunila mjerila za otvaranje toga poglavlja, nekoliko zemalja članica, u prvom redu Velika Britanija i Nizozemska to ne dopuštaju dok haški tužitelj Serge Brammertz ne ocijeni hrvatsku suradnju s ICTY-em zadovoljavajućom ocjenom.  

I bez pitanja ICTY-a, Pravosuđe i temeljna prava najteže je i najvažnije poglavlja u kojem neće biti popuštanja jer Europska unija ne želi ponavljati pogrešku napravljenu s Bugarskom i Rumunjskom, koje su ušle nespremne. 

U svim istupima europskih dužnosnika i zaključcima Vijeća EU-a od Hrvatske se traži da osigura neovisno i efikasno pravosuđe, nastavak odlučne borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te reforme u javnoj upravi i uspostavu instrumenata za upravljanje i nadzor trošenja sredstava koje će dobivati iz EU-a. Pri tome se EU neće zadovoljiti samo donošenjem propisa nego će tražiti dokaze da se oni i provode, stoga je iznimno važno da se poglavlje 23 što prije otvori. 

Hrvatska je možda mogla dovršiti ili se još više približiti dovršetku pregovora već krajem ove godine, ali je to propalo u prvom redu zbog dugotrajne slovenske blokade, koja je obilježila najveći dio godine na izmaku.  

Slovenija je započela s blokadom hrvatskih pristupnih pregovora u listopadu 2008., uz obrazloženje da Hrvatska svojim dokumentima dostavljenim tijelima EU-a u okviru pristupnog postupka, prejudicira međusobnu granicu na kopnu i moru. 

Problem je riješen dogovorom hrvatske premijerke Jadranke Kosor i slovenskog premijera Boruta Pahora o deblokadi hrvatskih pristupnih pregovora i prepuštanju graničnog pitanja međunarodnoj arbitraži. Slijedom toga dogovora u Stockholmu je 4. studenoga potpisan arbitražni sporazum, koji je Hrvatska već ratificirala. 

Hrvatska je i za vrijeme blokade napravila veliki dio posla koji se još ne vidi u statistici pregovora. Europska komisija je upoznala Hrvatsku s mjerilima za zatvaranje i u onim poglavljima čije je otvaranje bilo blokirano, tako da se najveći broj poglavlja otvorenih u zadnja tri mjeseca mogu relativno brzo zatvoriti jer se na ispunjavanju uvjeta za zatvaranje već daleko odmaklo. 

Zbog slovenske blokade prvi put se dogodilo da Hrvatska u jednom polugodištu, tijekom češkog predsjedništva, nije mogla otvoriti niti zatvoriti nijedno poglavlje.  

Ali je zato tijekom švedskog predsjedništva na tri međuvladine konferencije o pristupanju uspjela otvoriti šest, a zatvoriti deset poglavlja, što je dosadašnji rekord tijekom jednog predsjedništva. Da bi se pregovori zaključili u prvih šest mjeseci sljedeće godine taj bi rekord morao biti premašen već za vrijeme španjolskog predsjedništva. 

Piše: Stalni dopisnik Hine iz Bruxellesa Slavko Vukadin