naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Hrvatska otvorila još dva poglavlja u pregovorima s EU-om

Hrvatska je u petak 19. veljače na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju otvorila pregovore u dva poglavlja, Okoliš i Ribarstvo, koja su dugo bila blokirana, čime se broj otvorenih poglavlja u pristupnim pregovorima s Europskom unijom popeo na 30.  

'Vrlo smo zadovoljni otvaranjem ova dva poglavlja. Ovime je još jednom potvrđeno da smo u samoj završnici naših pregovora i ovime se otklanjaju sumnje u uspješnost završetka naših pregovora', izjavio je nakon završetka pristupne konferencije glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak. 

Drobnjak nije htio komentirati izjave slovenskog premijera Boruta Pahora, koji je rekao da je Slovenija u ovim poglavljima zaštitila svoje interese. 

'Onoga trenutka kada se otvori neko poglavlje slijede pregovori između Hrvatske i zemalja članica EU-a, to su osnovna pravila procesa, i ja bih se suzdržao od bilo kakvih komentara prije konačnog zatvaranja tih poglavlja', rekao je Drobnjak. 

'Dopustili smo otvaranje 13. i 27. poglavlja nakon sadržajnih i vrlo napornih pregovora i usklađivanja koja su zadovoljila naše interese', rekao je Pahor u četvrtak nakon sjednice slovenske vlade. 

Poglavlje Ribarstvo je najdulje u blokadi - ona je trajala još od screeninga, prve faze u pristupnim pregovorima. Još u listopadu 2006., zbog izostanka suglasnosti Slovenije, Vijeće EU-a nije prihvatilo izvješće Europske komisije o screeningu za to poglavlje, koje se inače rutinski prihvaća. 

Upitan kada će Hrvatska otvoriti preostala tri poglavlja, Drobnjak je rekao kako očekuje da sva poglavlja budu otvorena za vrijeme španjolskog predsjedništva, što znači do polovice ove godine.  

U petak je upućen poziv Hrvatskoj za dostavu pregovaračkog stajališta za poglavlje Pravosuđe i temeljna prava, nakon što je to u četvrtak odlučeno na sastanku COREPER-a. 

Za poglavlje Tržišno natjecanje, odluka o upućivanju poziva Hrvatskoj za dostavu pregovaračkog stajališta očekuje se krajem ovoga ili početkom sljedećeg mjeseca. 

Treće još neotvoreno poglavlje je Vanjska, sigurnosna i obrambena politika. U tom poglavlju nema nikakvih mjerila za otvaranje, ali još nedostaje suglasnost Slovenije. 'U tom poglavlju nema nikakvih mjerila za otvaranje. Hrvatska je u tom poglavlju učinila sve. Treba podsjetiti da je Hrvatska aktivni sudionik niza mirovnih operacija, da sudjeluje u zajedničkoj europskoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, da je članica NATO-a, čime značajno doprinosi sigurnosti i stabilnosti', rekao je Drobnjak. 

'Kada je riječ o dobrosusjedskim odnosima sa Slovenijom, mislim da smo na uzlaznoj liniji, što najbolje potvrđuje potpisivanje arbitražnog sporazuma i njegova ratifikacija u kratkom roku. Ne vidim razloga da se to (poglavlje) ne otvori brzo', dodao je, kazavši kako očekuje da će RH 'do kraja španjolskog predsjedništva otvoriti sva preostala poglavlja'.

Hrvatska je u oba poglavlja otvorena u petak - Ribarstvo i Okoliš - tražila neka izuzeća i prijelazna razdoblja. 

Što se tiče poglavlja Ribarstvo, Hrvatska je tražila pravo da zadrži tradicionalne ribarske alate.

'To je za nas neobično važno, ne samo zbog gospodarske, sociološke ili geopolitičke vrijednosti Jadranskog mora. To je važno i zbog kulturološke dimenzije, mi smo mediteranska zemlja i zaštita tih starih ribolovnih alata i običaja neobično je važna', rekao je Drobnjak. 

Šef pregovaračke skupine za poglavlje Okoliš Nikola Ružinski izjavio je da je u ovom poglavlju Hrvatska napravila jako puno tako da bi ono moglo biti zatvoreno još u ovom polugodištu. Tražena su i određena prijelazna razdoblja zbog visokih troškova prilagodbe europskim standardima. 

'Mi smo tražili prijelazna razdoblja za one direktive i za ona područja koja zahtijevaju velike investicije. To su uređaji za obradu otpadnih voda, obradu otpada, zatim glede industrijskih zagađenja. To su područja za koja smo zbog velikih investicija koje prelaze nekoliko milijardi eura tražili određena prijelazna razdoblja o kojima ćemo sada pregovarati', rekao je Ružinski. 

Po hrvatskim procjenama, sljedećih dvadesetak godina u zaštitu okoliša trebat će uložiti preko deset milijardi eura. Troškove prilagodbe neće snositi samo državni i lokalni proračuni nego i privatni sektor. 

Hina