naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Plenković: Hrvatska bi uskoro mogla imati definiran broj zastupnika u EP-u

Hrvatska bi mogla na sljedećoj međuvladinoj konferenciji o pristupanju početkom studenoga u okviru poglavlja 34 pod nazivom Institucije mogla imati definiran broj zastupnika u Europskom parlamentu, koji će od potpisivanja pristupnog ugovora do ulaska u članstvo EU-a imati status promatrača, izjavio je u utorak 5. listopada u Bruxellesu državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Andrej Plenković.  

Plenković boravi u dvodnevnom posjetu Bruxellesu gdje je u utorak sudjelovao u raspravi o strategiji EU-a za podunavsku regiju te razgovarao s predsjednikom Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta Gabrieleom Albertinijem. 

'Hrvatska s danom potpisivanja pristupnog ugovora, nadamo se da će to dogoditi u prvoj polovici sljedeće godine za vrijeme mađarskog predsjedništva, stječe pravo na promatrače u svim institucijama EU-a, pa tako i u Europskom parlamentu. Odluka koliko će Hrvatska imati zastupnika bit će donesena u okviru poglavlja 34, pod nazivom Institucije, a nadamo se da će to poglavlje biti na dnevnom redu međuvladine konferencije o pristupanju 5. studenoga. Prema sadašnjim razgovorima, postoje naznake da bi Hrvatska mogla imati 12 zastupnika u Europskom parlamentu', rekao je Plenković nakon razgovora s Albertinijem. 

Pravna stečevina Europske unije podijeljena je u 35 poglavlja, ali se u pristupnim pregovorima pregovara o 33 poglavlja, jer u poglavljima Institucije i Ostala pitanja nema pregovora, odnosno nema pravne stečevine koju treba prenijeti u domaće zakonodavstvo. 

Plenković je rekao da Albertini 'pozitivno' gleda na mogućnost da Hrvatska dovrši pregovore i potpiše pristupni ugovor za vrijeme mađarskog predsjedanja. 

Plenković je sudjelovao i u raspravi o izradi strategije EU-a za Dunavsku regiju, na čemu radi Europska komisija i koja bi do kraja ove godine trebala iznijeti svoj prijedlog, a koji bi trebao biti usvojen na kraju mađarskog predsjedanja u lipnju sljedeće godine. 

Hrvatska, zasad kao nečlanica EU-a, sudjeluje kao jedna od zemalja partnera u izradi te strategije i akcijskog plana. Dunavska strategija radi se po uzoru na strategiju za Baltičku regiju, prvu makroregiju koja je formirana u EU-u. 

Stupovi Dunavske strategije koje je odredila Europska komisija su prometno povezivanje, zaštita okoliša uz prevenciju poplava, rizika i onečišćenja, socijalno-ekonomski aspekt te dobro upravljanje. 

Dunav teče na 3.000 kilometara i povezuje šest zemalja članica EU-a: Njemačku, Austriju, Slovačku, Mađarsku, Bugarsku, Rumunjsku te Hrvatsku, Srbiju i Ukrajinu. 

Hrvatska je u procesu izrade strategije iznijela više svojih projekata, koji se odnose na prometovanje Dunavom, na bolju plovnost, na povezivanje Dunava s njegovim pritokama, rijekom Savom i budućim kanalom Sava-Dunav te niz projekata koji se odnose na zaštitu okoliša, turizam, malo i srednje poduzetništvo i energetika, rekao je Plenković. 

Hina