naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Hrvatskoj potrebna bolja koordinacijska struktura za europske poslove

Hrvatska je u samoj završnici procesa pristupanja Europskoj uniji i treba donijeti odluku o nacionalnoj koordinacijskoj strukturi za europske poslove koja će omogućiti optimalno djelovanje u Uniji i iskorištavanje svih pogodnosti članstva, kazano je u srijedu 1. prosinca u Zagrebu na konferenciji 'Hrvatska nadomak cilja - kako uspješno djelovati u Europskoj uniji.'  

'Hrvatska je doista u samoj završnici pristupnog procesa (...) i došlo je vrijeme da se donese odluka o nacionalnoj koordinacijskoj strukturi za europske poslove koja će omogućiti optimalno djelovanje u Europskoj uniji', kazao je glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak na konferenciji organiziranoj u povodu predstavljanja rezultata projekta 'Nacionalna koordinacijska struktura za europske poslove', koji je proveo British Council uz bilateralnu pomoć Kraljevine Danske RH. 

Idealan obrazac za organizaciju koordinacijske strukture za europske poslove ne postoji i svaka država članica mora pronaći svoj put uzimajući u obzir vlastite specifičnosti i prilagođavajući se evoluciji Europske unije, kazao je Drobnjak. 

Hrvatski pristupni pregovori, u kojima je Europska unija prvi put uvela mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja, imali su za cilj podizanje hrvatskih kapaciteta kako bi zemlja u Uniju ušla u potpunosti spremna i iskustvo na ispunjavanju tih uvjeta dragocjen je kapital za buduće djelovanje u svojstvu punopravne članice, istaknuo je. 

Po Drobnjaku, koordinacijska struktura mora biti jasna, s jasnom podjelom nadležnosti, ali mora postojati i prostor za pragmatičnost i neformalnu razmjenu mišljenja a da pritom ne nastane anarhija. 

Postoje dva modela organizacije sustava u kojima je glavna koordinacijska točka ili ministarstvo vanjskih poslova ili ured za europske poslove u vladi, kazao je, istaknuvši da oni moraju biti dobro umreženi i usklađeni s ostalim tijelima državne uprave te surađivati s parlamentom. 

Govoreći o danskim iskustvima u Europskoj uniji, šef Odjela za europske poslove danskog Ministarstva vanjskih poslova Christian Hagelin istaknuo je da je u procesu donošenja odluka u EU najvažnije što je moguće prije početi s pripremom nacionalnog stajališta. 

'Što prije počnete s pripremom nacionalnog stajališta, to možete biti utjecajniji', kazao je. 

U danskom modelu glavnu koordinirajuću ulogu ima Ministarstvo vanjskih poslova, a veliku ulogu ima nacionalni parlament (Folketing) kroz Odbor za europske poslove koji daje mandat vladi za pregovore u Vijeću Europske unije, kazao je. 

Važan element danskog modela je i jasna kategorizacija dokumenata u procesu pripreme nacionalnog stajališta, što u velikoj mjeri olakšava cijeli proces, kazao je. 

Govoreći o viziji državne uprave do 2016., ministar uprave Davorin Mlakar kazao je da bi ona trebala biti dobro obrazovana, dobro plaćena, učinkovita, malobrojna i dobro tehnički opremljena.

Državna uprava, istaknuo je, ne smije biti produžena ruka vlasti nego servis građana i mora štititi javne interese. 

Mlakar je odbacio kritike da je državna uprava u Hrvatskoj prevelika i preplaćena, istaknuvši da je mnogo veći problem manjak kvalitetnih kadrova jer ne postoji sustav razvoja karijera i odgovarajućeg vrednovanja rada. 

Posebice je istaknuo potrebu dodatnog obrazovanja državnih službenika, zauzevši se za otvaranje državne škole za javnu upravu. 

Škola bi trebala proraditi u siječnju iduće godine, a državnim će službenicima omogućiti razne treninge s domaćim i stranim stručnjacima za točno određena pitanja s kojima se susreću u praksi.  

'Svjesni smo da nismo učinili sve što možemo, ali nije sve ni tako loše. Imamo još nešto vremena za pripremu', rekao je Mlakar, izrazivši uvjerenje da je hrvatska državna uprava spremna za EU barem onoliko koliko su bile spremne i državne uprave drugih zemalja kandidata. 

Državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković istaknuo je da je postojeći model koordinacije europskih poslova u Hrvatskoj, u kojem središnju ulogu ima Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI), dobar temelj za budućnost.  

U sustavu postoji puno kvalitetnih ljudi, kazao je, napomenuvši da je MVPEI do sada na poslijediplomskim studijima u inozemstvu školovao 284 stručnjaka za europske integracije. 

Za buduće djelovanje u EU-u potrebno je ojačati Misiju RH pri EU-u u Bruxellesu, u kojoj trenutačno radi 65 ljudi, te poboljšati informatički sustav za cirkulaciju dokumenata.  

Govoreći o ulozi nacionalnih parlamenta u Europskoj uniji, Vesna Pusić istaknula je da će pozitivna iskustva u radu Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, kojemu je ona na čelu, zasigurno doprinijeti definiranju odnosa izvršne vlasti s parlamentom u budućnosti. 

Nacionalni odbor, istaknula je, glavni je hrvatski doprinos pregovaračkom procesu s Europskom unijom koji kopiraju i druge zemlje.  

Nacionalni odbor osnovan je 19. siječnja 2005. kao rezultat konsenzusa svih političkih stranaka da je ulazak u EU strateški nacionalni cilj, sa zadaćom da raspravi i odobri sva hrvatska pregovaračka stajališta, za što je potreban konsenzus svih članova odbora, kazala je . 

Hina