naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Seminar o pravnim aspektima hrvatskih pristupnih pregovora

Pregovori o pristupanju Europskoj uniji težak su, ali i koristan proces koji omogućuje razvoj države u skladu s europskim standardima, a zahtijeva strateško planiranje, učinkovite koordinacijske mehanizme, stručnu i motiviranu državnu upravu, dobro strukturirane dokumente i dobar pravni tim, kazano je u četvrtak 17. veljače u Zagrebu na seminaru o iskustvima Hrvatske na putu prema EU.  

Dvodnevni seminar, u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) i Programa UN-a za razvoj (UNDP) u RH, namijenjen je državnim službenicima zemalja jugoistočne Europe. 

Riječ je o drugom seminaru te vrste koji je bio posvećen pravnim aspektima i fazama pristupnih pregovora, o čemu su govorili glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak, njegova pravna savjetnica i članica pregovaračkog tima Irena Andrassy i ravnateljica Uprave za koordinaciju prilagodba pravnom sustavu Europske unije i praćenje provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u MVPEI-u Dubravka Vlašić-Pleše.  

Prvi seminar bio je posvećen početnoj fazi procesa približavanja Europskoj uniji, Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), Komisijinu upitniku i mišljenju (avis) o zahtjevu za članstvo, a idući, koji bi se trebao održati u ožujku, bit će posvećen pojedinim pregovaračkim poglavljima. 

Seminaru su nazočili predstavnici Albanije, BiH (Federacije BiH i Republike Srpske), Crne Gore, Kosova, Moldavije i Turske. 

Nakon velikog vala proširenja 2004., kada je u EU ušlo deset novih članica, Unija je uvela nekoliko novih elemenata u metodologiji pristupnih pregovora kako bi poboljšala njihovu kvalitetu i osigurala da nove članice budu 100 posto spremne za članstvo.  

Najvažnija novost koja definira hrvatske pristupne pregovore su mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja i dinamika pregovora u pojedinom poglavlju ponajprije ovisi o njihovu ispunjavanju, istaknuo je Drobnjak. 

Sustav mjerila, kazao je, čini pregovore težim, kompliciranijim i sporijim i povećava ovisnost uspješnosti kandidatske zemlje o konačnoj, ponekad proizvoljnoj ocjeni zemalja članica, koje su time dobile više mogućnosti da uspore proces i postave dodatne uvjete. 

Dobra strana sustava, istaknuo je, jest to što kandidatskoj zemlji omogućuje da bude bolja, što poboljšava rezultate i potiče reforme, a mjerila su i najbolji empirijski dokaz spremnosti za članstvo. 

Hrvatska je, po njegovim riječima, dobila 23 mjerila za otvaranje 11 poglavlja te 104 mjerila za zatvaranje poglavlja. Mnoga su bila vrlo složena, s više elemenata, pa je stvaran broj zahtjeva iznosio oko 500, a druge zemlje jugoistočne Europe mogu ih očekivati i više. 

Mjerila se mogu odnositi na usvajanje zakona i prenošenje europskih propisa te donošenje raznih strategija i akcijskih planova. Najteža mjerila, kazao je Drobnjak, odnose se na dokaz provedbe određenih mjera za što je potrebno vrijeme, što u slučaju najtežih mjerila za zatvaranje poglavlja znači najmanje godinu dana. 

'Najgore što možete učiniti jest da prigovarate zbog pojedinih mjerila ili lobirate protiv njih u zemljama članicama, što bi bilo političko samoubojstvo', kazao je, istaknuvši da se mjerila ne može promijeniti.  

Osim mjerila, novi element pregovora je i praćenje kandidatske zemlje i nakon privremenog zatvaranja poglavlja, što znači da posao nikada ne prestaje.  

O tijeku procesa pristupanja Europskoj uniji govorila je pravna savjetnica glavnog pregovarača Irena Andrassy. Podsjetila je da je Hrvatska Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) potpisala 29. listopada 2001., zahtjev za članstvo podnijela je 21. veljače 2003., status kandidata dobila je 18. lipnja 2004., a pregovore je započela 3. listopada 2005.  

Hrvatska još treba zatvoriti šest poglavlja te poglavlje Ostalo o kojem se ne pregovara. Riječ je o poglavljima Tržišno natjecanje, Poljoprivreda i ruralni razvoj, Ribarstvo, Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, Pravosuđe i temeljna prava, Financijske i proračunske odredbe i Ostalo. Završetak pregovora očekuje se do kraja mađarskog predsjedanja EU-om u lipnju. 

Pregovori s Europskom unijom zapravo i nisu pravi pregovori jer svaka zemlja koja želi ući u EU mora u potpunosti preuzeti europsku pravnu stečevinu (acquis communautaire). 

Pregovori s Hrvatskom vode se u 35 poglavlja, dok je deset novih članica pregovaralo o 29 od 31 poglavlja acquis communautairea.  

Hina