naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Održan okrugli stol 'Komunikacijska strategija za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji'

Okrugli stol pod nazivom 'Komunikacijska strategija za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji' održan je u petak 25. veljače u prostorijama Hrvatskog novinarskog društva u organizaciji Zaklade Hanns Seidel, Instituta za međunarodne odnose i Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.   

Treći okrugli stol iz niza 'Zagreb, EU – breakfast & debate' tematizirao je komunikacijsku strategiju za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji.    

Uvodničari okruglog stola bili su dr. sc. Mladen Andrlić, ravnatelj Diplomatske akademije MVPEI-a, Aleksandra Markić Boban iz Zaklade Hanns Seidel i dr.sc. Višnja Samardžija, iz Instituta za međunarodne odnose iz Zagreba - IMO. S duljim tematskim izlaganjima u radu okruglog stola sudjelovali su mr. sc. Andrej Plenković, državni tajnik za europske integracije u MVPEI-u, te Karl-Peter Schwarz novinar Frankfurter Allgemeine Zeitunga, dok su s komentarima koji su poslužili kao uvod u raspravu u radu okruglog stola sudjelovali veleposlanik Republike Finske Nj.E. Juha Ottman, veleposlanik Republike Austrije Nj.E. Jan Kickert te zamjenik veleposlanika Savezne Republike Njemačke Andreas Haack. 

Otvarajući ovaj skup ravnateljica ureda Zaklade Hanns Seidel Aleksandra Markić Boban istaknule je važnost informiranja hrvatskih građana o europskim integracijama i procesu pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju.   

Dr.sc. Višnja Samardžija istaknula je kako se Hrvatska nalazi u zadnjoj fazi pretpristupnih pregovora zbog čega je bitno pojačati komunikaciju sa hrvatskim građanima koji će o ulasku Hrvatske u EU odlučivati na referendumu.   

Važnost komunikacijske strategije najbolje pokazuju slučajevi Francuske, Nizozemske i Irske u kojima je greška u komunikaciji dovela do neuspjeha referenduma o Europskom ustavu odnosno Lisabonskom ugovoru, dodala je dr.sc. Samardžija.  

Dr.sc. Samardžija je rekla komuniciranje sa građanima u procesu pristupanja Europskoj uniji podijeljeno u tri faze: fazu informiranja, fazu uvjeravanja i educiranja te fazu mobiliziranja građana do referenduma, u kojoj građane treba uvjeriti u pozitivne učinke članstva u EU, pa se Hrvatska tako trenutno nalazi u drugoj, odnosno trećoj komunikacijskoj fazi.   

Ravnatelj Diplomatske akademije dr.sc. Mladen Andrlić izjavio je kako se Hrvatska nalazi u finalnoj etapi pregovora sa EU-om pa stoga svi dijelovi društva trebaju pridonijeti stvaranju pozitivne klime prema Hrvatskom članstvu u Uniji. 

Državni tajnik Plenković predstavio je glavne elemente i aktivnosti u provedbi Komunikacijske strategije za informiranje javnosti o Europskoj uniji i pripremama za članstvo. Istaknuo je da je cilj Strategije pravovremeno i objektivno informiranje građana kao i komuniciranje s građanima o Europskoj uniji i svim aspektima članstva. 

Naglasivši kako je pristupanje Uniji projekt hrvatskog društva u cjelini, što podrazumijeva uključenost svih ciljnih skupina, državni tajnik Plenković je najavio intenziviranje informativnih aktivnosti s približavanjem završetka pregovora, te istaknuo da će referendumu o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji prethoditi široka i intenzivna referendumska kampanja.  

Hrvatska će širu informativnu kampanju o pristupanju Europskoj uniji pokrenuti nakon objave privremenog izvješća Europske komisije o ispunjavanju mjerila za zatvaranje poglavlja Pravosuđe i temeljna prava koje se očekuje 11. ožujka, a koje će odrediti dinamiku završetka pregovora. Informativna kampanja, za koju je predviđeno 15 milijuna kuna, potrajat će do jeseni, a prava referendumska kampanja bit će pokrenuta uoči samog referenduma, kazao je Plenković, istaknuvši kako očekuje da se u nju uključe sve političke strukture. 

Govoreći o iskustvima srednjoeuropskih zemalja u komuniciranju o Europskoj uniji, novinar Frankfurter Allgemeine Zeitunga Karl-Peter Schwarz kazao je da se negativnoj slici Europske unije u dijelu hrvatske javnosti i dvojbama u pogledu članstva može doskočiti maksimalnom otvorenošću. 

Ključne riječi uspješne kampanje, kazao je, su diverzifikacija poruka koje treba prilagoditi različitim društvenim skupinama, decentralizacija procesa i naglasak na lokalnoj razini, širenje informacija putem različitih kanala te sama uspješna provedba u praksi.  

Kampanja se ne smije oslanjati samo na medije, nego je jednako tako važan i izravan kontakt političara s javnošću te rad s interesnim skupinama kako bi se doprijelo do same društvene baze, rekao je Karl-Peter Schwarz i dodao kako se ne smije uljepšavati stvari te da je uvjet za uspjeh u Uniji težak rad samih hrvatskih građana. 

Govoreći o Bijeloj knjizi o komunikacijskoj strategiji Schwarz je istaknuo kako u informiranju građana o učincima ulaska u Europsku uniju treba uključiti čitav niz komunikatora – vladu, oporbu, Europsku komisiju, medije, crkvu, sindikate, organizacije civilnog društva, škole te akademsku zajednicu, kako bi se stvorio konsenzus za ulazak u EU te umanjio učinak negativnih utjecaja i otpor prema članstvu u Uniji.  

Schwarz je kao problem istakao i rastuće nepovjerenje europskih građana prema proširenju EU-a koje je uvelike uzrokovano i posljedicama globalne ekonomske krize. 

Dodatni problem predstavlja i činjenica da proces tranzicije u Hrvatskoj nije završen, pa građani percipiraju da se reforme provode prvenstveno radi članstva u Uniji, a ne radi njihove nužnosti, rekao je Schwarz. 

Veleposlanik Republike Finske u RH Juha Ottman izjavio je kako je prije finskog ulaska u EU podrška građana bila relativno niska, ali je intenziviranje referendumske kampanje o prednostima, ali i nedostacima članstva u Uniji, pri čemu su uz državne institucije sudjelovale i organizacije civilnog društva, uvelike pridonijelo pozitivnom ishodu referenduma na kojem je 57 posto građana glasalo za članstvo u EU.  

Jan Kickert, veleposlanik Republike Austrije u Hrvatskoj, izjavio je kako se položaj Austrije uoči pristupanja Europskoj uniji uvelike razlikovao od hrvatske situacije, budući da Austrija spada u bogatije članice Unije - pa je tako austrijske građane trebalo drugačijim argumentima uvjeravati u prednosti članstva u Europskoj uniji. Mobilizacija ukupnog austrijskog društva od vlade do lokalnih zajednica, te argumentirano i otvoreno informiranje o prednostima i nedostacima članstva u Uniji doveli su podrške od 66 posto glasova za na referendumu o članstvu u EU.  

Zamjenik veleposlanika Savezne Republike Njemačke u Hrvatskoj Andreas Haack kazao je kako u SR Njemačkoj referendum o pristupanju Europskoj uniji nije održan, budući da Njemačka spada u grupu zemalja osnivača Europske unije, ali i istaknuo kako je za Njemačku važan ishod EU referenduma zbog tradicionalni partnerstva sa Hrvatskom, ali i radi imidža same Europske unije.