naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Konferencija EPP-a: Hrvatska na pragu EU-a

Hrvatska je ostvarila velik napredak u reformama i pred samim je ciljem ulaska u Europsku uniju čije ostvarenje ovisi o njezinoj odlučnosti da u potpunosti ispuni postavljene kriterije, ponajprije na području pravosuđa i temeljnih prava, kazano je u četvrtak 3. ožujka u Zagrebu na sastanku Središnjeg odbora Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP).  

Središnji odbor Kluba zastupnika EPP-a organizirao je u četvrtak i petak u Zagrebu konferenciju pod nazivom 'Hrvatska: novi model proširenja' kako bi i na taj način izrazio potporu Hrvatskoj koja je pred samim završetkom pregovora o pristupanju EU-u. 

Prvi dan konferencije bio je posvećen izazovima i očekivanjima od ulaska u EU, s najvećim naglaskom na području pravosuđa i temeljnih prava, te gospodarskim učincima pristupanja Uniji, dok će u petak biti riječi o europskoj perspektivi jugoistočne Europe, regionalnoj suradnji i ulozi EU-a u regiji. 

Konferencija je održana dan pošto je Europska komisija objavila privremeno izvješće o ispunjavanju mjerila za zatvaranje poglavlja 23 Pravosuđe i temeljna prava, o kojem ovisi završetak pregovora. Komisija je ocijenila da je Hrvatska napravila znatan napredak na tom području te da treba nastaviti s naporima kako bi stvorila uvjerljivu evidenciju rezultata. 

Europska povjerenica za pravosuđe Viviane Reding istaknula je na konferenciji da je Hrvatska od njezina zadnjeg posjeta prošle jeseni ostvarila 'znatan napredak' na području pravosuđa i temeljnih prava i da je 'u velikoj mjeri' ispunila kriterije za ulazak u EU, koji je 'na dohvat ruke'. 

Osnovne poruke Europske komisije, po njezinim su riječima, sadržaj a ne forma, provedba te ispunjavanje svih mjerila u poglavlju 23. Objasnila je da je riječ o ključnom poglavlju koje jamči da u zemlji kandidatkinji za članstvo funkcionira pravna država i da se poštuju temeljna ljudska prava. 

'Na dan pristupanja ne smije biti nikakvih slabosti' na tom području, kazala je, istaknuvši da je 'puno poštivanje obveza temelj pristupnog procesa'. 

Reding je pozvala Hrvatsku da nastavi s naporima na jačanju učinkovitosti i neovisnosti pravosuđa, smanjenju zaostalih sudskih predmeta, osobito starih građanskih predmeta, te u istraživanju i procesuiranju ratnih zločina. 

Potrebno je nastaviti i s borbom protiv korupcije, osobito na visokoj razini, istaknula je, kao i poboljšati zastupljenost manjina u javnom sektoru te riješiti problem stambenog zbrinjavanja izbjeglica. 

Ministar pravosuđa RH Dražen Bošnjaković predstavio je zastupnicima EPP-a sve što Hrvatska čini na području pravosuđa kako bi ispunila europske uvjete. 

Istaknuo je da je Hrvatska snažno opredijeljena za promjene te da postavljene uvjete doživljava kao poticaj za daljnje jačanje pravosudnog sustava, što će ostati trajno strateško usmjerenje Hrvatske.

'Želimo učinkovito pravosuđe, nultu toleranciju na korupciju i zaštitu ljudskih i manjinskih prava', kazao je. 

Hrvatska je tako, po njegovim riječima, u novoj strategiji za reformu pravosuđa od 2011. do 2015. naglasak stavila upravo na provedbu donesenih mjera, kako i traži EU. 

Depolitiziran je proces izbora Državnog sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkog vijeća, u siječnju je pokrenuta Državna škola za pravosudne dužnosnike, mreža sudova je smanjena, kao i broj zaostalih sudskih predmeta - sa 1,6 milijuna koliko ih je bilo 2006. na 700.000 do 800.000, od kojih je 100.000 starije od tri godine, a čije se rješenje očekuje u iduće dvije godine. 

Hrvatska je također odlučna u nultoj toleranciji prema korupciji na svim razinama, donijela je zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine, novi zakon o policiji koji jamči njezinu depolitizaciju, te niz mjera za prevenciju korupcije, kazao je Bošnjaković. 

Zastupnik EPP-a Bernd Posselt, izvjestitelj 'u sjeni' za Hrvatsku i član Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-Hrvatska, istaknuo je da Europska unija Hrvatskoj ne bi smjela postavljati nepravedne kriterije. Hrvatska je po njegovu mišljenju u EU trebala ući zajedno sa Slovenijom i nije kriva što je jedna trećina njezina teritorija bila pod okupacijom. 

'Hitno tražimo pravednost za Hrvatsku, ne odstupanje od kriterija, nego pravednost', kazao je. 

Posselt je istaknuo da nijedna zemlja u regiji nije učinila toliko koliko Hrvatska u zbrinjavanju izbjeglica, podsjetio je da su pregovori bili dugo blokirani zbog slučaja generala Gotovine bez ikakvih dokaza za što se nitko nikada nije ispričao, a kada je riječ o položaju nacionalnih manjina, napomenuo je da sadašnju hrvatsku vladu nose upravo stranke manjina. 

U petak, drugog dana konferencije, razgovarat će se o implikacijama ulaska Hrvatske u EU na europske perspektive jugoistočne Europe, te o regionalnoj suradnji. 

Između ostalih, okupljenima će se obratiti ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković i albanska ministrica europskih integracija Majlinda Bregu. 

Na temu odgovornosti EU-a u regiji sudionicima konferencije govorit će šef delegacije EU-a u Srbiji Vincent Degert i posebni predstavnik EU-a u BiH Valentin Inzko, te predsjednica Odbora za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta Doris Pack. 

Konzervativni EPP najveća je politička skupina u Europskom parlamentu s ukupno 265 zastupnika. Središnji odbor ima 70-tak članova, a čine ga oni zastupnici koji u tijelima Europskog parlamenta ili u klubu zastupnika EPP-a obnašaju neku funkciju. 

Hina