naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
EU poštanski sandučić: nacionalni identitet i hrvatski jezik

Delegacija Europske unije u Hrvatskoj u svom biltenu za svibanj objavila je u petak, 27. svibnja 2011., nekoliko odgovora na pitanja koja muče hrvatske građane u procesu pristupanja Europskoj uniji, prije svega o mogućem gubitku nacionalnog i kulturnog identiteta te hrvatskom jeziku, a koja su bila ubačena u "EU poštanski sandučić" tijekom Europskog tjedna početkom svibnja.

Prvo se pitanje odnosi na mogući gubitak nacionalnog i kulturnog identiteta kada Hrvatska uđe u EU, a drugo hoće li građani Hrvatske morati znati strane jezike da bi u EU-u mogli ostvarivati svoja prava.

Hrvatska neće izgubiti ni nacionalni ni kulturni identitet, na što ukazuju i iskustva današnjih članica, kaže se u odgovoru Delegacije EU-a.

Dodaje se da je jedan od osnovnih principa na kojima počiva EU "Ujedinjeni u različitosti", a taj moto predstavlja ujedinjenost Europljana u zajedničkom nastojanju za mir i napredak te da su mnoge različite kulture, tradicije i jezici u Europi pozitivna prednost za kontinent.

Zaštita nacionalnih identiteta država članica zajamčena je i Člankom 6 Ugovora o Europskoj uniji: "Unija će poštovati nacionalne identitete svojih država članica".

Isto se odnosi i na strah od gubitka kulturnog identiteta jer čuvanje i promicanje kulturne raznolikosti su među temeljnim načelima Europske unije.

Kao primjere očuvanja tradicije i nacionalnog identiteta uz pomoć EU-a u biltenu se navodi projekt ethno-brand Udruge za kreativni razvoj Slap iz Osijeka, sufinanciran od strane EU-a kroz INTERREG program prekogranične suradnje Hrvatske i Italije, proveden u partnerstvu s Regionalnom razvojnom agencijom Slavonije i Baranje i talijanskom organizacijom Ecipar iz Ferrare. Tim projektom stvorena je robna marka rukotvorina Panona, brand koji je utemeljen na tradicionalnim vrijednostima i motivima utkanim u moderne i uporabne predmete.

Drugi je primjer Zlatarna Križek koja je, zahvaljujući sredstvima EU-a ispričala priču o dubrovačkoj tradiciji kroz 14 komada zlatnog nakita, u želji da se stari dubrovački nakit ne zaboravi i da ga se plasira i izvan Hrvatske.

Sredstva iz pretpristupnog EU fonda IPA za očuvanje tradicije dobili su i medičari, licitari i drugi majstori rukotvorina, suvenira i tradicionalnih proizvoda iz Zagrebačke županije i slovenske regije Posavje koji već godinu dana sudjeluju u zajedničkom projektu "Put medičarstva i licitarstva između Krškog i Zagreba".

Isto tako jezik, književnost, kazalište, vizualne umjetnosti, arhitektura, obrti, kinematografija i elektronski mediji mogu pripadati nekoj konkretnoj zemlji ili regiji, ali ujedno su i dio zajedničkog europskog kulturnog naslijeđa. Europska unija nastoji sačuvati i podupirati tu raznolikost te je učiniti dostupnom i drugima.

Što se tiče hrvatskog jezika, naglašava se da je jezična raznolikost kulturni i demokratski temelj Europske unije, stoga za hrvatski jezik ne postoji nikakva opasnost, ali isto tako ističe se kako Europska unija podupire učenje još dva strana jezika uz materinji kako bi se povećala konkurentnost građana na tržištu EU-a.

S proširenjima 2004. i 2007., broj službenih jezika Europske unije porastao je s 11 na 23 a isto tako nedavnim zatvaranjem poglavlja 34 postavljeni su i pravni okviri po kojima će hrvatski jezik nakon pristupanja Hrvatske EU-u postati 24. službeni jezik Europske unije.

EU jamči građanima da mogu pisati nekoj instituciji ili tijelu EU-a te primiti odgovor na svom jeziku, a također ukoliko su iz određenih razloga na sudu neke druge države članice imaju pravo prijevoda postupka na vlastiti jezik.

Zakonodavstvo EU-a mora biti dostupno na svim službenim jezicima a time i svim građanima. Jednako tako zastupnici Europskog parlamenta, pri obraćanju parlamentu, svoje glasače imaju pravo predstavljati na vlastitom jeziku.

Prvi puta ove godine Delegacija EU-a u RH za vrijeme Europskog tjedna inaugurirala je koncept "EU poštanskog sandučića" koji je predstavljen 2. svibnja na zagrebačkom Cvjetnom trgu. "EU poštanski sandučić" također je bio prisutan i na svim ostalim aktivnostima obilježavanja Europskog tjedna u organizaciji Delegacije.

Njegovim postavljanjem hrvatski su građani bili pozvani napisati poruke u kojima navode svoja očekivanja od hrvatskog pristupanja Europskoj uniji, institucija EU-a (Parlamenta, Komisije i Vijeća), komentare u vezi EU te navesti pitanja vezana uz EU-a o kojima bi željeli doznati više.

Kako je ranije objavila Delegacija EU-a u Hrvatskoj, više od polovice poruka ubačenih u "EU poštanski sandučić" bilo je pozitivnog karaktera, pri čemu su građani ocijenili ulazak Hrvatske u EU pozitivnim korakom i izrazili nadu za boljim životom u Uniji, dok je negativne komentare ubacilo oko 25 posto građana.

Delegacija je naglasila kako planira nastaviti koristiti "EU poštanski sandučić" i u budućim aktivnostima kao način izravne komunikacije s građanima.

Hina