Audiovizualna politika

Ciljevi i pravni temelji

Temelj za djelovanje EU u audiovizualnoj politici jest članak 167 Glave XII Ugovor o funkcioniranju Europske unije, u kojemu se izričito navodi da će EU poticati suradnju između država članica, i po potrebi podupirati i dopunjavati njihovo djelovanje u području 'umjetničkog i književnog stvaralaštva, uključujući ono u audio-vizualnom sektoru'. Osim toga, uz Ugovor iz Amsterdama, potpisan je i Protokol o sustavu javne radiodifuzije u državama članicama. Protokol je potvrdio važnost koju države članice EU pridaju ulozi javne radiodifuzije, koja se usko vezuje uz funkcioniranje demokratskog društva, ispunjavanje socijalnih i kulturnih potreba građana te važnost očuvanja medijskog pluralizma.
Jedna od najvažnijih inicijativa Unije u području televizije bila je uspostava zajedničkog tržišta usvajanjem Direktive 'Televizija bez granica', (br. 89/552/EEC, OJ L 298, 17.10.1989.), koja je dopunjena amandmanima usvojenima Direktivom iz 1997. godine. (br. 97/36/EC, OJ L 202, 30.7.1997.). Glavni su ciljevi te Direktive bili zajamčiti gledateljima i slušateljima u svim državama članicama pristup programima i signalima podrijetlom iz bilo koje druge države članice, uskladiti standarde o oglašavanju u Uniji te osigurati da više od pedeset posto programa u javnoj radiodifuziji bude europska produkcija.
Nakon Direktive 'Televizija bez granica' Europski parlament usvojio je 29. studenog 2007. Direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama, koja je na snagu stupila početkom 2010. godine. Nova Direktiva odgovara na potrebe digitalne ere, odnosno obuhvaća nove medijske usluge poput internetske televizije (web-streaming) i usluga 'na zahtjev', ali i blaže propise o televizijskom oglašavanju.
S ciljem očuvanja pluralizma medija Europska je komisija početkom 2007. godine pripremila i strategiju Pluralizam medija u državama članicama Europske unije. Kako bi se strategija što uspješnije provodila, osnovana je i radna skupina Task Force for Co-ordination of Media Affairs.
Sastavni je dio acquis communautairea u audiovizualnom području i niz propisa o tehničkim i tehnološkim zahtjevima, osobito u području televizije visoke rezolucije, digitalnih sadržaja, satelita, tehničkih odredbi o javnoj radiodifuziji itd. Usto, valja napomenuti da Odlukom Vijeća EU iz 1999. (br. 1999/784/EC, OJ L 307, 2.12.1999.). Unija sudjeluje i u radu Europskoga audiovizualnog opservatorija, koji djeluje pri Vijeću Europe, s osnovnim ciljem poboljšanja protoka informacija i promicanja boljeg pregleda tržišta, te općenito podizanja razine konkurentnosti europskih audiovizualnih industrija. Početkom 2008. godine pokrenuta je i europska radijska mreža koja svakodnevno emitira vijesti, intervjue, rasprave i magazine o europskim temama te izravno prenosi najvažnije događaje.

Postupak odlučivanja

Postupak odlučivanja u audiovizualnom sektoru, kao i u području kulture, regulira stavak 5. članka 167 Ugovora o funkcioniranju Europske unije. To znači da vrijedi postupak suodlučivanja Vijeća i Europskog parlamenta uz savjetodavnu ulogu Odbora regija. Odluke se u ovom području, međutim, donose u Vijeću jednoglasno, i isključuju bilo kakvo usklađivanje zakona i drugih propisa država članica.

Strategija razvoja

Audiovizualni sektor ima u Europskoj uniji nespornu gospodarsku, društvenu i kulturnu ulogu. Izravno zapošljava više od milijun ljudi i jedan je od rijetkih gospodarskih sektora koji ostvaruje kontinuirani rast. Osim toga, statistički podaci pokazuju da je televizija najvažniji izvor informacija i zabave u europskim društvima - čak 98 posto kućanstava ima televiziju, a prosječni Europljanin gleda televizijski program više od 4 sata na dan.
Strategija razvoja audiovizualne politike u EU usmjerena je na četiri glavna područja:

  • regulatorni okvir, koji omogućuje realizaciju učinkovitog jedinstvenog tržišta za audiovizualne medije, ali i osigurava zaštitu maloljetnika od pristupa štetnom audiovizualnom sadržaju te očuvanje europske filmske ostavštine
  • mehanizme potpore na europskoj razini, koji dopunjavaju sustave na nacionalnoj razini
  • mjere za unapređivanje distribucije sadržaja na internetu (medijski pluralizam, medijsku pismenost te internetske sadržaje) i
  • vanjske mjere audiovizualne politike.


Provedba programa Media važan je segment razvoja audiovizualne politike EU. Program je usmjeren na podupiranje europske filmske i televizijske produkcije s ciljem jačanja konkurentnosti tih programa te povećanja raznolikosti ponude u europskim televizijskim programima. Nakon programa Media I (1990.-1995.), Media II (1996.-2000.), Media Plus (2001-2006), Media Training (2001-2006) usvojen je i trenutačno važeći program Media 2007 za razdoblje 2007. do 2013. s ukupnim proračunom od 755 milijuna eura. Odlukama Europske komisije omogućeno je i državama kandidatkinjama odnosno pristupnicama sudjelovati u njegovim aktvnostima. Tako je Hrvatska 2008. godine potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju između Europske zajednice i Republike Hrvatske o sudjelovanju Republike Hrvatske u programu Zajednice MEDIA 2007 postala punopravni član programa MEDIA 2007.

Institucije

Područjem audiovizualne politike unutar Europske komisije bavi se Opća uprava za obrazovanje i kulturu, na čijem je čelu povjerenica Androulla Vassiliou. Druge institucije aktivne na području audiovizualne politike su: 

  • Vijeće EU: Vijeće ministara za obrazovanje, mladež i kulturu
  • Europski parlament: Odbor za kulturu i obrazovanje
  • Vijeće Europe: Europski audiovizualni opservatorij

 

Autor: Igor Vidačak
Izmijenila i dopunila: Deana Gulišija
Datum posljednje izmjene: 19. travnja 2010.


ispiši