Borba protiv prijevara

Ciljevi i pravna osnova

Borba protiv prijevara i učinkovita zaštita financijskih interesa EU postaju posljednjih godina sve važnije. Stupanjem na snagu Ugovora iz Amsterdama Unija je dobila znatne ovlasti i instrumente za borbu protiv prijevara i suzbijanje gospodarskog i financijskog kriminala. Članak 280 Ugovor o funkcioniranju Europske unije pruža eksplicitnu pravnu osnovu za djelovanje Unije i država članica na tom području, a poslužio je i kao pravna osnova za odluku Komisije o osnivanju Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF), kao i za niz uredaba i za međuinstitucionalni sporazum o načinu djelovanja Ureda.

Ovlasti i djelokrug Ureda za borbu protiv prijevara

OLAF, ured Europske komisije za borbu protiv prijevara, provodi nezavisne unutarnje i vanjske istrage s ciljem borbe protiv prijevara, korupcije i svake nepravilnosti. Svaka država članica i države kandidati su zastupljene u OLAF-ovoj Mreži komunikatora za borbu protiv prijevara. U Hrvatskoj s OLAF-om surađuje Samostalni odjel za suzbijanje nepravilnosti i prijevara pri Ministarstvu financija. OLAF je osnovan Odlukom Komisije od 28. travnja 1999. Naslijedio je Radnu skupinu za koordinaciju sprječavanja prijevara, no dobio je znatno veće ovlasti i neovisnost u radu. Sukladno odluci Komisije, OLAF je ovlašten:

  • provoditi vanjske administrativne istrage (u državama članicama i nečlanicama s kojima ima ugovorne odnose) u sklopu borbe protiv prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti koje nepovoljno djeluju na financijske interese EU,
  • istraživati teže slučajeve kršenja profesionalnih dužnosti službenika institucija EU koja mogu dovesti do disciplinskih sankcija odnosno kaznenih postupaka, te mogućih kršenja obveza koja se odnose na članove institucija, tijela, ureda, agencija i njihovo osoblje a koji nisu regulirani uredbama o službenicima Zajednice i uvjetima njihova zapošljavanja,
  • provoditi istrage u drugim područjima na zahtjev institucija i tijela EU,
  • pomagati u jačanju suradnje država članica u sprječavanju prijevara,
  • pripremati nove regulatorne i zakonodavne inicijative u djelokrugu Ureda,
  • razvijati infrastrukturu, prikupljati i analizirati informacije, pružati tehničku potporu,
  • održavati izravnu vezu s policijskim i pravosudnim organima.


Ravnatelj OLAF-a pokreće i vodi unutarnje i vanjske istrage na vlastitu inicijativu, i na zahtjev država članica odnosno institucija ili tijela EU. Po završetku istrage, Ured priprema izvješće i preporuke o daljnjim aktivnostima. Radom OLAF-a upravlja Nadzorni odbor sastavljen od pet neovisnih eksperata koje dogovorno imenuju Parlament, Vijeće i Komisija. Te su tri institucije usvojile i međuinstitucionalni sporazum kako bi se zajamčile nesmetane unutarnje istrage u jednakim uvjetima u njima i u drugim tijelima, uredima i agencijama, uključujući Europsku investicijsku banku i Europsku središnju banku.
OLAF svake godine istražuje nekoliko stotina slučajeva u kojima je EU prevarena za svoje prihode ili su njezina sredstva zlouporabljena. Posljedice mogu biti stegovni postupci pokrenuti od strane nacionalnih vlasti, disciplinarni postupci, administrativne ili financijske sankcije ili promjene zakonodavstava.
Najveća pojedinačna kategorija prijevara, kada mjerimo financijski učinak, jest zlouporaba sredstava iz strukturnih fondova Europske unije kojima se financiraju projekti regionalnog i socijalnog razvoja. Krijumčarenje cigareta sljedeći je veliki cilj, a godišnje se zaplijeni stotine milijuna cigareta. Treća najveća kategorija su nepravilnosti u izdacima za poljoprivredu. Procijenjeno je da više od 100 milijardi eura iz ukupnog EU proračuna završi u pogrešnim džepovima.
Među važnijim inicijativama OLAF-a posebno se izdvaja razvoj Strategije informiranja i komunikacije s javnošću radi sprječavanja prijevara. Glavni ciljevi Strategije su: poboljšati sprječavanje prijevara boljim i slobodnijim protokom informacija, zadovoljiti pravo građana da znaju što je učinjeno radi zaštite njihovih interesa, te podržati neovisno djelovanje OLAF-a. Jedno od glavnih postignuća te komunikacijske politike bilo je stvaranje Mreže OLAF-ovih komunikatora za borbu protiv prijevara (OLAF Anti-Fraud Communicators Network-OAFCN) 2001. godine. Osim toga, otvoren je besplatni telefon za sve građane koji uredima OLAF-a u državama članicama žele pružiti korisne informacije.

Od ostalih institucija koje djeluju u području borbe protiv prijevara spomenimo:

  • Europska komisija:
    • Opća uprava za oporezivanje i carinsku uniju
    • Opća uprava za proračun
    • Pravosuđe i unutarnji poslovi (Borba protiv organiziranog kriminala)
  • Europski parlament:
    • Odbor za proračun (BUDG)
    • Odbor za proračunsku kontrolu
  • Vijeće EU:
    • Vijeće za ekonomska i finanijska pitanja
    • Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove Europski revizorski sud
  • Europski revizorski sud
  • EUROPOL


Autor: Igor Vidačak
Izmjenila i nadopunila: Sanja Božić
Datum posljednje izmjene: 19. siječnja 2011.


ispiši