Regionalna politika

Ciljevi i načela

Cilj je regionalne politike postizanje harmoničnog, ujednačenog i održivog razvoja te jačanje gospodarske i socijalne kohezije Unije. Dvije riječi, solidarnost i kohezija, sažimaju vrijednosti iza regionalne politike EU-a:

  • solidarnost jer politika teži koristiti građanima i regijama koje su gospodarski i socijalno u nepovoljnijem položaju u odnosu na prosjeke EU-a,
  • kohezija jer postoje pozitivne pogodnosti za sve u smanjenju jaza dohotka i bogatstva između siromašnijih zemalja i regija i onih koje bolje stoje.


Europska regionalna politika je osmišljena kako bi konkretnim rezultatima, promicanjem gospodarske i socijalne kohezije smanjila jaz između stupnja razvoja različitih regija. Politika pomaže financirati konkretne projekte za regije, gradove i njihove stanovnike. Ideja je stvoriti potencijal, tako da u potpunosti regije mogle doprinijeti postizanju većeg rasta i konkurentnosti, te u isto vrijeme, razmjeni ideja i najbolje prakse. To je glavni cilj nove inicijative Regija za ekonomske promjene. Cijela regionalna politika u skladu je s prioritetima koje je odredila EU za rast i radna mjesta (vidi Lisabonska strategija).

Temeljno načelo regionalne politike je financijska solidarnost koja se očituje u usmjeravanju financijskih sredstava kroz Europski regionalni razvojni fond, Europski socijalni fond i Kohezijski fond, s ciljem pridonošenja ostvarenju konvergentinosti, regionalne konkurentnosti i zapošljavanja i Europske teritorijalne suradnje.

Cilj konvergentnosti je promicati razvojne uvjete i faktore koji dovode do stvarne konvergentnosti za najmanje razvijene zemlje članice kao i regije.

Cilj regionalne konkurentnost i zapošljavanja je usmjeren na jačanje konkurentnosti i atraktivnosti, kao i zapošljavanju, kroz dva pristupa. Prvo, razvojni programi će pomoći regijama predvidjeti i promovirati ekonomske promjene kroz inovacije i promicanje društva znanja, poduzetništva, zaštite okoliša i poboljšanja njihove pristupačnosti. Drugo, veći broj i bolja radna mjesta će biti podržana prilagođavanjem radne snage i ulaganjem u ljudske resurse.

Bivši programi Urban II i Equal su integrirani u ciljeve konvergentnosti i regionalne konkurentnosti i zapošljavanja.

Cilj europske teritorijalne suradnje je jačanje prekogranične suradnje putem zajedničkih lokalnih i regionalnih inicijativa, trans-nacionalne suradnje u cilju integriranog teritorijalnog razvoja, i međuregionalne suradnje i razmjene iskustava. Ovaj cilj se temelji na iskustvu bivše inicijative Zajednice - INTERREG.



Europski regionalni razvojni fond, Europski socijalni fond i Kohezijski fond ne čine jedinstveni izvor financiranja unutar proračuna EU, već se iz svakog od njih financiraju specifične potrebe na sljedeći način: 

  1. Europski socijalni fond - Europski socijalni fond (European Social Fund - ESF) pruža podršku povratku nezaposlenih među aktivnu radnu snagu, primjerice financirajući seminare, treninge i slično. Sredstvima iz ESF-a financira se jačanje ljudskih resursa u cilju povećanja izgleda pri zapošljavanju, povećanja radne produktivnosti, te jačeg stimuliranja ekonomskog rasta. Također se financiraju projekti koji promoviraju borbu proziv diskriminacije, te razvoj partnerstva za zapošljavanje i socijalnu inkluziju.
  2. Europski socijalni fond - Europski socijalni fond (European Social Fund - ESF) pruža podršku povratku nezaposlenih među aktivnu radnu snagu, primjerice financirajući seminare, treninge i slično. Sredstvima iz ESF-a financira se jačanje ljudskih resursa u cilju povećanja izgleda pri zapošljavanju, povećanja radne produktivnosti, te jačeg stimuliranja ekonomskog rasta. Također se financiraju projekti koji promoviraju borbu proziv diskriminacije, te razvoj partnerstva za zapošljavanje i socijalnu inkluziju.
  3. Kohezijski fond daje financijsku podršku projektima iz područja prometa i zaštite okoliša. Također se financiraju projekti iz područja energetike koji imaju jasnu dimenziju zaštite okoliša: obnovljivi izvori energije, energetska efikasnost itd. Kohezijski fond namijenjen je isključivo članicama čiji BNP leži ispod 90% prosjeka EU, a njegova sredstva mogu koristite sve regije u takvim državama. 


S ciljem rješavanja specifičnih problema Zajednica je uspostavila tzv. regionalne inicijative koje se financiraju iz strukturnih fondova. U tom okviru postoje sljedeći programi:

  • Interreg III - namijenjen je prekograničnoj, transnacionalnoj i međuregionalnoj suradnji.
  • Urban II - namijenjen je održivom razvoju gradova i gradskih područja.
  • Leader + - namijenjen je razvoju sela putem lokalnih inicijativa.
  • Equal - koji za cilj ima borbu protiv nejednakosti i diskriminacije na tržištu rada.

Strukturnim fondovima i Kohezijskim fondom financiraju se višegodišnji programi koji čine razvojne strategije pripremljene u zajedničkoj suradnji regija, država članica i Europske komisije. Partnerstvima se želi razviti regionalna infrastruktura, pružiti podrška poduzetništvu i omogućiti usavršavanje radnika. Unutar proračunskog razdoblja 2007-2013. sredstvima iz Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda ostvaruju se tri prioritetna cilja: (i) konvergencija, (ii) regionalna konkurentnost i zapošljavanje, te (iii) europska teritorijalna suradnja. Za konvergenciju će biti utrošeno ukupno 80% financijskih sredstava Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda. Konvergencijskim ciljem financiranju se projekti u regijama čiji BNP per capita iznosi manje od 75% EU prosjeka.

Razvoj regionalne politike

Regionalna politika jedna je od najstarijih zajedničkih politika. Već 1958. godine osnovana su dva fonda: Europski socijalni fond i Europski fond za smjernice i jamstva u poljoprivredi. Uslijed prvog vala proširenja Europskih zajednica osnovan je Europski fond za regionalni razvoj (1975.). Njegov glavni cilj bila je preraspodjela proračunskih sredstava u najsiromašnije regije. Kohezijska politika započela je razvojem projekta uspostave jedinstvenoga europskog tržišta i utvrđena je u Jedinstvenom europskom aktu iz 1986. Godine 1992., zajedno s ekonomskom i monetarnom unijom i jedinstvenim europskim tržištem, postala je jednom od glavnih ciljeva Europske unije utvrđenih Ugovorom iz Maastrichta. Temeljem tog ugovora, osniva se Kohezijski fond za podršku u području politike zaštite okoliša i prometa u najmanje razvijenim regijama EU. Odlukom Europskoga vijeća iz Edinburgha (1992.) osnovan je novi financijski instrument za upravljanje ribarstvom.

Daljnji napredak u razvoju regionalne politike predstavlja Ugovor iz Amsterdama, kojim je u temelje gospodarske i socijalne kohezije uključeno poglavlje o zaposlenosti. Na sastanku Europskoga vijeća u Berlinu (1999.) odlučeno je da se pokrenu reforme strukturnih i kohezijskog fonda. Tom su prigodom osnovani programi pretpristupne pomoći ISPA (Instrument for Structural Policies for Pre-accession) i SAPARD (Special Accession Programme for Agricultural and Rural Development), koji dopunjuju Phare program te pružaju financijsku i tehničku podršku pristupnim državama. Treba međutim naglasiti da iako usredotočena na pripremu zemalja kandidatkinja za buduće korištenje sredstava iz Strukturnih fondova, pretpristupna pomoć formalno nije sastavni dio strukturne pomoći, jer se ne financira iz Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda, već iz posebne stavke u proračunu EU naslovljene “Pretpristupna pomoć”. Od 2007. dotadašnja tri pretpristupna programa ujedinjeni su u jedan program pod nazivom IPA.

U cilju učinkovitijeg djelovanja 2007. ukinuto je financiranje regionalne politike iz: Financijskog instrumenta za pomoć ribarstvu (Financial Instrument for Fisheries Guidance – FIFG), te Europskog fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi (European Agricultural Guidance and Guarantee Fund - EAGGF). Europski fond za smjernice i jamstva u poljoprivredi je zamijenjen sa Europskim garancijskim fondom u poljoprivredi (European Agricultural Guarantee Fund - EAGF) i Europskim fondom za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development - EAFRD).
Osim toga, ukinute su i tzv. regionalne inicijative Zajednice: Interreg III, Urban II, Leader +, Equal.

Institucije i tijela

U Europskoj je komisiji za regionalnu politiku i financiranje razvoja u država članicama zadužena Opća uprava za regionalnu politiku na čelu s povjerenikom Johannes Hahn.
Pri Europskom parlamentu za regionalnu i europsku gospodarsku i socijalnu koheziju nadležan je Odbor za regionalnu politiku, promet i turizam.
Lokalne i regionalne vlasti u Europskoj uniji predstavlja Odbor regija. Njegov je cilj pridonijeti učinkovitosti politika EZ-a. Predstavnici Odbora redovito daju mišljenja o regionalnoj politici i o smanjivanju socijalnih i gospodarskih razlika unutar europskih granica. Vijeće i Komisija savjetuju se s Odborom regija o pitanjima obrazovanja i politika mladih, kulture, javnog zdravstva, transeuropskih mreža za promet, telekomunikacije i energetiku, o zapošljavanju, socijalnoj politici i zaštiti okoliša te prometnoj politici.
Europska investicijska banka jedna je od ključnih institucija koje pružaju podršku ostvarivanju ciljeva regionalne politike. Kreditima i zajmovima EIB pomaže razvoj transeuropskih mreža za promet i energetiku, poduzeća čini dinamičnijima, širi znanja i inovacije, štiti okoliš te poboljšava kvalitetu življenja u gradovima.

Autor: Aida Liha
Dopune unijela: Jelena Isaković
Datum posljednje izmjene: 12. siječanj 2011.


ispiši