Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu nova Europska komisija trebala bi dobiti potporu Europskog parlamenta, a europarlamentarci će također glasovati o izvješćima o napretku triju kandidatskih zemalja Hrvatske, Makedonije i Turske.
Pošto je svih 26 kandidata za povjerenike dobilo pozitivne ocjene sa saslušanja pred nadležnim odborima Europskog parlamenta, u utorak prije podne predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso predstavit će zastupnicima kolegij povjerenika i program Komisije.
Zatim će se Barroso izjasniti o rezoluciji o okvirnom sporazumu o budućim odnosima između Komisije i Parlamenta. Nakon izglasavanje te rezolucije, zastupnici će se povući na sat vremena radi konzultacija i onda glasovati o Komisiji. Glasovanje je predviđeno u 13.30 sati.
Zastupnici glasuju o cijelom sastavu Komisije, ne o njezinim pojedinim članovima. Glasovanje se provodi poimenično i za potvrdu je dovoljna obična većina nazočnih zastupnika.
Nakon potvrđivanja u Parlamentu, Komisiju još mora kvalificiranom većinom imenovati Vijeće EU-a. Za to nije potreban nikakav sastanak, nego će se postupak obaviti dopisnim putem, najvjerojatnije isti dan tako da će nova Barrosova Komisija moći započeti s radom već sljedeći dan, u srijedu 10. veljače.
Potvrđivanje nove Komisije kasni nepuna dva i pol mjeseca zbog kašnjenja s Lisabonskim ugovorom i djelomično zbog toga što se saslušanje kanididata pred parlamentarnim odborima u jednom slučaju moralo ponoviti, jer prethodna kandidatkinja, Bugarka Rumjana Želeva nije dobila prolaznu ocjenu.
Od 31. listopada prošle godine, kada je istekao mandat prvoj Barrosovoj komisiji, ona je obavljala samo tekuće poslove.
U srijedu je na dnevnom redu rasprava o izvješćima o napretku kandidatskih zemalja Hrvatske, Turske i Makedonije, a u četvrtak će Parlament glasovati o tim tekstovima u obliku rezolucija.
Pred zastupnke na plenarnoj sjednici dolazi prijedlog rezolucije koji je potkraj prošlog mjeseca prihvatio vanjskopolitički odbor u kojem se ističe da se pristupni pregovori trebaju završiti ove godine ako Hrvatska ispuni potrebne kriterije.
Prijedlog rezolucije je nastao na temelju izvješća koje je sastavio parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda i amandmana koje su podnijeli članova vanjskopolitčkog odbora.
U prijedlogu rezolucije se kaže da se pregovori mogu završiti 2010. godine pod uvjetom da Hrvatska, između ostaloga, radi na jačanju javne uprave, odlučnijem nastavku reforme pravosuđa, da se snažno bori protiv korupcije i organiziranog kriminala, da osigura održivost povratka izbjeglica i da u potpunosti surađuje s ICTY-em, omogućavanjem pristupa dokumentima traženim za suđenja za ratne zločine.
U tekstu se kaže da je Hrvatska nastavila na primjeren način odgovarati na zahtjeve ICTY-ja, ali da je 'ostao neriješen glavni razlog za zabrinutost', a to je 'ograničen napredak u istragama nestalih ključnih vojnih dokumenata iz operacije Oluja, posebice onih koji se trebaju koristiti za suđenja nekim generalima'.
Riječ je o tzv. topničkim dnevnicima, koje traži glavni tužitelj Serge Brammertz i zbog čega Nizozemska još uvijek blokira otvaranje pregovora u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava. Nizozemska je ostala jedina zemlja koja ima rezerve glede otvaranje toga poglavlja, nakon što su nedavno četiri druge članice uklonile svoje primjedbe.
U rezoluciji o Makedoniji zastupnici bi trebali pozvati Vijeće EU-a da prihvati preporuku Europske komisije da se otvore pristupni pregovori s tom zemljom, koja status kandidata ima od prosinca 2005. godine.
Turska će biti upozorena da je ostvarila samo djelomičan napredak u ispunjavanju kopenhaških kriterija.(Hina)
Više o tome:
Europski parlament: Parliamentary week 8-11 February - what's on?
