S očekivanim zelenim svjetlom Europskog parlamenta, nova Europska komisija bi ovaj tjedan konačno trebala stupiti na dužnost, nakon što je dva i pol mjeseca obavljala samo tekuće poslove.  

Nova Europska komisija, čiji će predsjednik ponovno biti José Manuel Barroso, trebala je preuzeti dužnost još 1. studenoga prošle godine, ali je zbog neizvjesnosti s Lisabonskim ugovorom postupak izbora nove Komisije kasnio te je dosadašnjoj produžen mandat, ali kao vršiteljica dužnosti nije mogla obavljati dužnost u punom opsegu. 

Pošto je svih 26 kandidata za povjerenike dobilo pozitivne ocjene sa saslušanja pred nadležnim odborima Europskog parlamenta, u utorak prije podne predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso predstavit će zastupnicima kolegij povjerenika i program Komisije. Glasovanje je predviđeno u 13.30 sati.  

Zastupnici glasuju o cijelom sastavu Komisije, ne o njezinim pojedinim članovima. Glasovanje se provodi poimenično i za potvrdu je dovoljna obična većina nazočnih zastupnika. Nakon potvrđivanja u Parlamentu, Komisiju još mora kvalificiranom većinom imenovati Vijeće EU-a.  

Za to nije potreban nikakav sastanak, nego će se postupak obaviti dopisnim putem, najvjerojatnije isti dan tako da će nova Barrosova Komisija moći započeti s radom već sljedeći dan, u srijedu 10. veljače. Prvi službeni sastanak nove Komisije trebao bi se održati tjedan dana kasnije, 17. veljače. 

Tijekom prvog petogodišnjeg mandata, Barroso, koji je na to mjesto imenovan na prijedlog tadašnjeg britanskog premijera Tonyja Blaira, često je bio kritiziran zbog pretjerane vjere u tržište kao jedini regulatorni mehanizam. Takav pristup, ističu njegovi kritičari, pridonio je razmjerima financijske krize.  

Barroso je također kritiziran što je unutar Komisije uveo gotovo predsjednički sustav, a u odnosima s čelnicima država članica bio je slab, nastojeći se nikome ne zamjeriti. U drugom mandatu Barroso najavljuje da će razuvjeriti svoje kritičare. 

Europska komisija je glavni izvršni organ EU, a ima i ulogu čuvarice temeljnih ugovora EU-a te predlaže i europske zakonske prijedloge. Ona nadgleda provode li države članice obveze koje proizlaze iz normi donesenih na europskoj razini, a u krajnjem je slučaju ovlaštena protiv države koja takve obveze krši pokrenuti postupak pred Europskim sudom.  

Europska komisija i njezini članovi zastupaju opći europski interes, a ne interese država iz kojih dolaze. Međutim, izjave poput one francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja da je imenovanje Michela Barniera trijumf francuske nad britanskom politikom ne potvrđuju da je doista tako. 

Jedna od najvažnijih zadaća Europske komisije u sljedećih pet godina bit će priprema nove Financijske perspektive, višegodišnjeg proračunskog okvira EU-a za razdoblje od 2013. do 2020. Rasprava o novoj Financijskoj perspektivi počinje već sljedeće godine. 

Lisabonski ugovor predviđa da visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku, novi položaj na koji je izabrana Britanka Catherine Asthon, bude ujedno i potpredsjednik Europske komisije. Kao predstavnica Vijeća, Ashton će predsjedati sastancima ministara vanjskih poslova, kojima je ranije predsjedao šef diplomacije zemlja koja obnaša rotirajuće predsjedništvo. 

Svaka zemlja članica ima po jednog člana u Europskoj komisiji, dakle 27 članova, uključujući njezina predsjednika i visoku predstavnicu i potpredsjednicu. 

U novoj Komisiji ostalo je 14 povjerenika iz prethodnog saziva, među njima je i predsjednik Barroso. Nitko od dosadašnjih povjerenika nije zadržao prethodni resor. Trećinu njezina sastava, njih devet, čine žene, jedna više nego u ranijem sazivu. Najviše povjerenika, njih 13, pripada strankama desnog centra, slijede liberali s osam, te stranke lijevog centra sa šest povjerenika. 

Novi kolegij Europske komisije ima sedam potpredsjednika, uključujući i Cahterine Ashton. U odnosu na prethodni saziv uvedeni su neki novi resori, bilo podjelom dosadašnjih ili preraspodjelom između resora. 

Ključni ljudi u novoj Barrosovoj ekipi su Španjolac Joaquin Almunia, koji je dobio resor tržišnog natjecanja, Finac Olli Rehn, koji je zadužen za gospodarske i monetarne poslove, Francuz Michel Barnier, povjerenik za unutarnje tržište i financijske usluge. Tu su još Nijemac Guenther Oettinger, povjerenik za energiju, a važan resor poljoprivrede i ruralnog razvoja dobio je Rumunj Dacian Ciolos. 

Čeh Štefan Fuele dobio je resor proširenja, koji je spojen s politikom prema susjedima, što je do sada bila pod nadležnošću povjerenika za vanjsku politiku.  

Belgijanac Karel de Gucht novi je povjerenik za trgovinu, Luksemburžanka Viviane Reding povjerenica za pravosuđe i temeljna prava, a Šveđanka Cecilia Malmstroem povjerenica za unutarnje poslove. Ta dva resora u prethodnoj Barrosovoj Komisiji bila su objedinjena.

Dosadašnja povjerenica za zdravstvo Cipranka Andrula Vasiliu dobila je resor obrazovanja, kulture, višejezičnosti i mladeži. Bivša danska ministrica za klimu i energiju Connie Hedegaard i u Komisiji će biti zadužena za klimu, što je jedan od novih resora. Estonac Siim Kallas novi je povjerenik za promet, Slovenac Janez Potočnik za okoliš, a Grkinja Maria Damanaki za ribarstvo i pomorske poslove.  

Dosadašnji povjerenik za promet Talijan Antonio Tajani sada je zadužen za industriju i poduzetništvo. Irska povjerenica Maire Geoghegan-Quinn zadužena je zdravstvo. Povjerenik iz Latvije Andris Piebalgs bit će zadužen za razvoj, a Litavac Algirdas Šemeta, koji je od rujna bio povjerenik za proračun umjesto Dalie Grybauskaite, dobio je poreze i carinsku uniju.  

Mađar Laszlo Andor novi je povjerenik za socijalnu politiku i zapošljavanje, a Maltežanin John Dalli za zdravstvo i zaštitu potrošača. 

Dosadašnja povjerenica za tržišno natjecanje, Nizozemka Neelie Kroes dobila je resor informatičke i komunikacijske tehnologije, a Poljak Janusz Lewandowski novi je povjerenik za proračun i financijsko programiranje. 

Slovački predstavnik Maroš Šefčovič imenovan je za povjerenika za međuinstitucionalne odnose i administraciju. 

Bugarska je jedina morala zamijeniti svoju članicu Komisije, nakon što bivša ministrica vanjskih poslova Rumjana Želeva imenovana za povjerenicu za međunarodnu suradnju i humanitarnu pomoć, nije prošla test na saslušanju pred nadležnim odborom Europskog parlamenta. Umjesto nje imenovana je bivša potpredsjednica Svjetske banke Kristalina Georgijeva.  

U postupku izbora nove Komisije najprije se izabire njezin predsjednik. Predsjednika Komisije imenuju šefovi država ili vlada zemalja članica, a nakon toga ga potvrđuje Europski parlament. Imenovani predsjednik zatim u dogovoru sa zemljama članicama imenuju povjerenike za pojedine resore.  

Svaka zemlja ima pravo na jednog predstavnika u Europskoj komisiji. Svi kandidati za povjerenike nakon toga moraju proći saslušanje pred nadležnim odborima Europskog parlamenta. Tek nakon što svi kandidati dobiju pozitivnu ocjenu pristupa se glasovanju. Parlament može potvrditi ili odbaciti samo Komisiju u cjelini ne i pojedine povjerenike. 

Prema nedavno dogovorenom okvirnom sporazumu o odnosima Parlamenta i Komisije, Parlament će moći tražiti smjenu pojedinih povjerenika. 

Ako Parlament zatraži od predsjednika Komisije smjenu nekog povjerenika, on će ozbiljno razmotriti zahtjev za ostavkom ili će pred zastupnicima morati objasniti odbijanje njihova zahtjeva.(Hina) 

Više o tome:

• EurActiv: Barroso II 'in search of lost time'
• Europski parlament: The Week Ahead 8-14 February 2010