U četvrtak 11. veljače će se na neformalnom summitu okupiti šefovi država ili vlada zemalja članica EU-a, prvi put pod predsjedanjem Hermana van Rompuya, predsjednika Europskog vijeća, nove dužnosti uvedene Lisabonskim ugovorom.
Sastanak na vrhu neće se održati na uobičajenom mjestu u zgradi Justus Lipsius, sjedištu Vijeća EU-a, nego u knjižnici Solvay, na pola puta između Vijeća i Europskog parlamenta. Na zahtjev Van Rompuya za stolom će sjediti samo šefovi država ili vlada, bez ministara ili savjetnika kao što je raniji bio običaj. Svaki od čelnika zemalja članica EU-a pri ruci će imati samo jednu osobu za potporu, ali će one morati ostati izvan dvorane za sastanke.
Ovaj put neće biti ni uobičajenih izjava pri dolasku čelnika na summit. Skupina fotoreportera i televizijskih snimatelja moći će snimiti početak sastanka i to će sve biti čime će mediji moći raspolagati do završetka summita. Tek nakon sastanka predviđene su konferencije za novinare na uobičajenom mjestu u zgradi Vijeća, gdje će novinari boraviti cijelo vrijeme summita.
Takvom organizacijom summita, Van Rompuy želi postići što neformalnije ozračje, kako bi čelnici mogli opuštenije razgovarati bez straha da sve što kažu ne iscuri van.
Glavna tema sastanka je osmišljavanje gospodarske strategije EU-a za predstojeće desetljeće. Europska unija pogođena recesijom i velikim proračunskim deficitima u nekoliko zemalja članica nastoji utvrditi novu strategiju koja bi trebala biti usvojena na summitu u lipnju.
Nova strategija pod nazivom 'EU 2020', trebala bi zamijeniti 'Lisabonsku strategiju' donesenu 2000. godine, kada je utvrđen cilj da do 2010. godine europskog gospodarstvo znanja postane najdinamičnije na svijetu, što je po općoj ocjeni ostalo mrtvo slovo na papiru.
U novoj strategiji prioriteti bi trebali biti ulaganja u istraživanja i nove tehnologije te u razvoj ekološki prihvatljivijih automobila. Čelnici bi u četvrtak trebali utvrditi načela tješnje koordinacije gospodarskih politika. Iznimno važno pitanje jest kako natjerati zemlje članice da se pridržavaju zajedničkih utvrđenih smjernica.
Bilo je zamisli da se uvedu tzv. 'korektivne mjere', neka vrsta kazni, što bi uključivalo smanjenje subvencija iz europskih fondova. Od toga se odustalo jer bi to bio najbolji način da se javnost u pojedinim zemljama okrene protiv EU-a.
Zauzvrat, čini se prihvatljivim da one zemlje koje se drže zajedničkih pravila budu nagrađene dodatnim sredstvima iz europskih fondova. Europska komisija mogla bi upućivati upozorenja onima koji krše zajednička načela.
U četvrtak, zadnji dan plenarnog zasjedanja Europskog parlamenta, zastupnici će glasovati o sporazumu između EU-a i Sjedinjenih Država, koji Amerikancima daje pravo uvida u bankovne podatke europskih građana kao jednog od čimbenika u borbi protiv terorizma.
Prošli je tjedan, odbor za građanske slobode Europskog parlamenta glasovao protiv toga sporazuma, jer, prema objašnjenjima parlamentaraca, ne pruža dovoljno jamstava za zaštitu privatnosti građana.
Riječ je o privremenom sporazumu u trajanju od devet mjeseci koji je stupio na snagu 1. veljače, ali koji će biti stavljen izvan snage ako ga ne potvrdi Europski parlament. Sporazum predviđa da američke vlasti imaju pristup informacijama iz međubankarske mreže Swift.
Sporazum je zaključen dan uoči stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, koji u takvim slučajevima Europskom parlamentu daje pravo suodlučivanja, a da se pri tom nije tražilo mišljenje europskih parlamentaraca.
Sjedinjene Države zaprijetile su da neće više surađivati s institucijama EU-a na pitanju razmjene bankovnih podataka u okviru protuterorističke borbe u slučaju da Europski parlament ne odobri sporazum o tom pitanju.(Hina)
Više o tome:
Španjolsko EU predsjedništvo: Informal Meeting of Heads of State or Government
