naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Audiovizualna politika
Borba protiv prijevara
Carinska politika
Ekonomska i monetarna unija
Energija
Informacijsko društvo
Kulturna politika
Ljudska prava
Obrazovanje, izobrazba i mladi
Poduzetništvo
Poljoprivredna politika
Pravosuđe i unutarnji poslovi
Prometna politika
Proračun
Proširenje EU
Razvoj
Regionalna politika
Ribarstvo i pomorska pitanja
Sigurnost hrane
Trgovinska politika
Tržišno natjecanje
Unutarnje tržište
Vanjski odnosi
Zajednička porezna politika
Zajednička vanjska i sigurnosna politika
Zapošljavanje i socijalna pitanja
Zaštita okoliša
Zaštita potrošača
Zdravstvo
Znanost i istraživanje
Naslovnica > Hrvatska i EU > HR-EU: aktualno
Hrvatskoj 12 mjesta u EP, 7 glasova u Vijeću, hrvatski postaje 24. službeni jezik

Na sljedećoj Međuvladinoj konferenciji o pristupanju početkom studenoga Hrvatska će zatvoriti poglavlje Institucije, u kojem se definira da će u Europskom parlamentu biti 12 hrvatskih zastupnika, a hrvatski s danom ulaska u EU postaje 24. službeni jezik Europske unije.  

Poglavlja pod brojem 34 i 35 Institucije i Ostala pitanja jedina su dva od 35 poglavlja o kojima se ne vode pregovori jer u njima nema pravne stečevine koju treba prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. 

Prema Zajedničkom stajalištu EU-a za poglavlje Institucije, koje je Coreper prihvatio još potkraj prošlog mjeseca, određeno je da Hrvatska ima 12 zastupnika u Europskom parlamentu, koji će s danom potpisivanja pristupnog ugovora dobiti status promatrača, a nakon što se ugovor ratificira i stupi na snagu oni postaju punopravni zastupnici. 

Određeno je također da tih 12 zastupnika treba biti izabrano na posebno sazvanim izborima u skladu s odredbama europske pravne stečevine, osim u slučaju da razdoblje od dana ulaska Hrvatske u EU do datuma sljedećih izbora za Europski parlament, koji se trebaju održati 2014. godine, bude kraće od šest mjeseci. 

Sadašnji saziv Europskog parlamenta izabran je 2009. godine prema odredbama Ugovora iz Nice, koji propisuje da Europski parlament ima 736 zastupnika. U međuvremenu je stupio na snagu Lisabonski ugovor, koji broj zastupnika povećava na 751. 

Ulaskom hrvatskih zastupnika broj europskih parlamentaraca privremeno bi se povećao, a prije sljedećih izbora za Europski parlament ponovno će se određivati koliko će koja zemlja imati zastupnika kako bi se njihov broj vratio u okvire Lisabonskog ugovora. 

Lisabonski ugovor uveo je gornji i donji plafon - najmanji broj zastupnika iz jedne članice ne može biti manji od šest, a najveći ne veći od 96, a ukupan broj zastupnika iznosi 750 plus predsjednik Parlamenta. 

Unutar zadanih okvira, napravit će se novi raspored prema načelu 'degresivne proporcionalnosti', dakle, što je veći broj stanovnika u nekoj zemlji, jedan zastupnik predstavlja to veći broj građana. Tako jedan zastupnik iz najmnogoljudnije Njemačke predstavlja 832.707 stanovnika, a iz najmanje Malte samo 80.800 stanovnika. 

Hrvatska je sada dobila 12 mjesta, koliko ima i Irska, koja joj je najbliža po broju stanovnika.

Od dana pristupanja, hrvatski postaje jednim od službenih jezika EU-a, kojih sada ima 23. 

Hrvatska će poput drugih članica imati jednog povjerenika u Europskoj komisiji. 

Budući da je privremeno, do 2014. godine, ostavljen stari sustav glasovanja u Vijeću ponderiranim glasovima, Hrvatska će u tom tijelu EU-a imati sedam glasova. 

Lisabonski ugovor ukinuo je sustav ponderiranih glasova i uveo sustav odlučivanja dvostrukom većinom, prema kojem je odluka donesena ako za nju glasuje najmanje 55 posto država članica koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva EU-a.  

Međutim, pri dogovaranju odredbi Lisabonskog ugovora, Poljska je ishodila da novi sustav odlučivanja stupi na snagu od 2014. godine. Između 2014. i 2017. glasovat će se prema pravilima dvostruke većine, ali će bilo koja zemlja članica moći tražiti da se o nekom pitanju glasuje starim sustavom ponderiranih glasova, a nakon 2017. glasovat će se isključivo dvostrukom većinom. 

Kada Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom, broj glasova koji pripada svakoj državi nije jednak, a glasovi su ponderirani ovisno o veličini države. Države članice s najvećim brojem stanovnika imaju od 27 do 29 glasova, države srednje veličine između 7 i 14 glasova, a najmanje članice po tri ili četiri glasa.  

Ukupan broj glasova sada iznosi 345, a za dostizanje kvalificirane većine potrebno je osigurati 258 glasova. Ulaskom Hrvatske ukupan broj glasova povećava se na 352, a za kvalificiranu većinu bit će potrebno 260 glasova. Po sedam glasova koliko je dobila Hrvatska danas imaju Danska, Finska, Irska, Litva i Slovačka. 

Kao i ostale članice Hrvatska će imati po jednog suca u Europskom sudu pravde i Općem sudu te u Revizorskom sudu. Hrvatsku će u skupštini Europske središnje banke predstavljati guverner njezine središnje banke, koji će nakon ulaska u euro zonu biti član Vijeća guvernera. 

Sukladno odredbama Ugovora o Europskoj uniji, Hrvatska će biti zastupljena i u Europskoj investicijskoj banci. 

Određen je i broj predstavnika koje će Hrvatska imati u savjetodavnim tijelima EU-a - Gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija. 

U gospodarskom i socijalnom odboru, koji okuplja poslodavce, sindikate, poljoprivrednike, udruge potrošača i druge interesne skupine, Hrvatska će imati devet članova. Jednaki broj članova imat će i u Odboru regija, u kojem su zastupljeni predstavnici regionalnih i lokalnih vlasti.(Hina)

 

Više o tome:

EurActiv: Croatia contemplates future EU perks of power