naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Audiovizualna politika
Borba protiv prijevara
Carinska politika
Ekonomska i monetarna unija
Energija
Informacijsko društvo
Kulturna politika
Ljudska prava
Obrazovanje, izobrazba i mladi
Poduzetništvo
Poljoprivredna politika
Pravosuđe i unutarnji poslovi
Prometna politika
Proračun
Proširenje EU
Razvoj
Regionalna politika
Ribarstvo i pomorska pitanja
Sigurnost hrane
Trgovinska politika
Tržišno natjecanje
Unutarnje tržište
Vanjski odnosi
Zajednička porezna politika
Zajednička vanjska i sigurnosna politika
Zapošljavanje i socijalna pitanja
Zaštita okoliša
Zaštita potrošača
Zdravstvo
Znanost i istraživanje
Naslovnica > EU u fokusu
Ruski predsjednik ublažava srpska rivalstva

Transkript razgovora između novoizabranog predsjednika Srbije Tomislava Nikolića i ruskog predsjednika Vladimira Putina ukazuju na to da Moskva ipak priprema neku vrstu suradnje sa Nikolićevim suparnikom, bivšim predsjednikom Borisom Tadićem – kao premijerom.

Čelnici Europske unije dogovorili su odobrenje statusa kandidata Republici Srbiji na summitu 1. i 2. ožujka. Ključni čimbenik bio je poboljšanje dijaloga između Beograda i Prištine.

S druge strane, pojedine članice Europske unije traže ukidanje srpskih institucija na sjeveru Kosova, koja su naseljena srpskom većinom, što je vrlo osjetljivo političko pitanje u Srbiji.

Od svih država bivše Jugoslavije, samo je Slovenija punopravna članica Unije, dok će Hrvatska to postati sredinom 2013. godine. Crna Gora i Makedonija su službeni kandidati – međutim, Makedonija nije započela pregovore zbog spora oko imena s Grčkom. Bosna i Hercegovina će, navodno, podnijeti službeni zahtjev za članstvom u lipnju ove godine.

Nikolić, bivši ultranacionalist, simbolički je odabrao Rusiju za svoj prvi službeni posjet, nakon što je pobijedio na izborima 20. svibnja ove godine.

Štoviše, Nikolićeva Srpska napredna stranka ima ugovor o suradnji s Putinovom Ujedinjenom Rusijom.

Prema službenim transkriptima Kremlja, u raspravi održanoj 26. svibnja, Nikolić je rekao svom domaćinu, da je on (Putin) jedini kandidat koji bi ga mogao pobijediti na izborima.

'Volimo te, gospodine Putin'

'Ponosan sam da sam na čelu stranke koja surađuje sa Ujedinjenom Rusijom. Ponosan sam što ću voditi Srbiju na način koji će služiti interesima i Srbije i Rusije. Putine,volimo te u Srbiji' rekao je Nikolić Putinu.

Velika većina Srba zahvalna je za potporu Rusije vezanu uz rat na Kosovu (1999.), što ipak nije zaustavilo bivšu srpsku pokrajinu da jednostrano proglasi neovisnost u veljači 2008.

No, ne slažu se svi građani da bi Rusija bila najbolji glavni strateški partner Srbiji. Boris Tadić, predsjednik u odlasku, nametnuo je prozapadno mišljenje srpskim građanima – od kojih većina želi da zemlja uđe u Europsku uniju.

Neočekivano, Putin je preko Nikolića poslao neobičnu 'čestitku' Tadiću, dodajući da je Moskva 'nestrpljivo' čekala da nova srpska vlada položi prisegu.

'Imam neobičan zahtjev', rekao je Putin. 'Bivši predsjednik Srbije, Boris Tadić, vaš je bivši protivnik. Ipak, sa njime smo radili mnogo godina kao partneri. Preko vas bih želio prenijeti gospodinu Tadiću svoju zahvalnost na suradnji i zaželjeti mu sve najbolje', rekao je ruski Predsjednik.

U razgovoru s ruskim novinarima, Nikolić je rekao da ne očekuje da će njegova zemlja ući u Europsku uniju još narednih deset godina. Dodao da bi proces integracije u Uniju mogao biti zaustavljen ukoliko Bruxelles izvrši pritisak na Srbiju da se odrekne Kosova, kojeg je nazvao 'dijelom srpskog teritorija'.

'Srbija nikada neće ući u NATO, jer je to volja većine srpskog naroda', Nikolić tvrdi.

Vlada bez koalicije

Po povratku u Beograd, Nikolić je rekao da će biti spreman prevladati razlike sa Borisom Tadićem.

'Mi imamo jedan zajednički cilj, a to je da Srbija krene naprijed, tako da njeni građani mogu živjeti bolje', izjavio je.

Međutim, ovakav razvoj događaja ukazuje na to da bi formiranje nove vlade na čelu s Tadićem moglo Nikolića dovesti u lošiju poziciju, ograničavajući njegovu moć. Treba uzeti u obzir, da je položaj premijera u Srbiji jači od uglavnom ceremonijalne uloge predsjednika.

Nakon gubitka izbora 20. svibnja, Tadić je rekao da se neće kandidirati za premijera. Međutim, 27. svibnja, najavio je povratak na tu poziciju.

Nikolić je parlamentarnim izborima osvojio 73 od ukupno 250 mjesta u Skupštini, dok je Tadićeva Demokratska stranka dobila 68 mjesta. Socijalistička stranka na čelu sa Ivicom Dačićem osvojila je 45 mjesta.

Saveznička stranka vodeće partije, Demokratska stranka Srbije Vojislava Koštunice, osvojila je samo 21 mjesto, što je nedovoljno da formira većinu. Jedina mogućnost napretka za tu stranku bila bi ukoliko bi Dačićevi Socijalisti napustili savez sa Demokratskom strankom.

Međutim, malo je vjerojatno da bi se takva promjena mogla dogoditi, zbog toga što je Socijalistička stranka uložila mnogo truda da se odmakne od bivšeg autoritarnog nasljeđa. U međuvremenu, Dačić je napustio svoju ambiciju da postane premijer.

Tadić i Dačić sastali su se 29. svibnja u Beogradu, u potrazi za trećim koalicijskim partnerom.

Liberalno demokratska stranka Čedomira Jovanovića (19 zastupnika) i Ujedinjena regija Srbije Mlađana Dinkića (16 zastupnika) – koji se smatraju potencijalnim koalicijskim partnerima – izjavile su da ih do sada nitko nije, niti formalno niti neformalno, kontaktirao.

 Iva Kornfein 

 

Više o tome:

EurActiv: Russia's Putin tones down Serb rivalries