Švicarska vlada neće uvesti jednake sankcije Iranu kao Europska unija i Sjedinjene Američke Države, odlučeno je na sastanku čelnika 5. srpnja. Švicarska će uvesti vlastiti skup mjera koje neće uključivati zabranu trgovanja iranskom naftom, te će braniti svoju tradicionalnu neutralnost, unatoč pritisku Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, kaže se u članku kojeg donosi europski informativni portal EurActiv.
OPEC-ov drugi najveći proizvođač nafte – Iran – prodaje velike količine nafte Kini, Indiji, Južnoj Koreji, Japanu i Italiji, dok su najveći uvoznici i korisnici Turska, Južna Afrika i Šri Lanka, ako se promatra postotak uvoza energenata u cijelosti. S druge strane, Sjedinjene Američke Države su nedavno u potpunosti zabranile uvoz iranske nafte.
Iran proizvodi oko 3,5 milijuna barela nafte, te 500.000 barela kondenzata dnevno (BPD), a izvozi oko 2,6 milijuna barela, od kojih je 50.000 barela naftnih proizvoda, procjenjuje Međunarodna agencija za energetiku.
Iran posjeduje oko 137 milijarda barela rezervi nafte, ili gotovo 10 posto ukupne količine nafte na svijetu (BP Statistcal Review of World Energy 2011).
Švicarske tvrtke koje se bave distribucijom nafte, kao što su Glencore i Trafigura, pronašle su 'rupu u zakonu' kada se radi o uvozu nafte iz Irana, iako je vjerojatnije da će u konačnici prihvatiti sankcije Europske unije – zbog bojazni od pogoršanja bilateralnih odnosa. Tako su nedavno obje tvrtke ipak objavile skoru obustavu trgovanja iranskim naftnim derivatima.
Švicarska je jedan od najboljih svjetskih centara za trgovinu naftom, a u državi je također smješteno sjedište ogranka Nacionalne iranske naftne kompanije.
Nove švicarske sankcije Iranu, koje su stupile na snagu 5. srpnja, utjecati će na već postojeće zalihe petrokemijske industrije, telekomunikacijske opreme, kao i kupnju i prodaju plemenitih metala i dijamanata, zaključio je Federalni Zavod za ekonomska pitanja.
Švicarska do određene mjere već slijedi nametnute zabrane Europske unije (iako ne striktno u istovjetnom obliku) koje se tiču uvoza kupnje ili transfera iranske nafte (uvedene 1. srpnja).
Europska unija time nastoji izvršiti pritisak na Islamsku Republiku zbog spornog nuklearnog programa. Strože sankcije Iranu koje su nametnule Sjedinjene Američke Države, stupile su na snagu 28. lipnja ove godine.
'Kazna koju bi veći trgovci mogli platiti ukoliko budu uhvaćeni u trgovanju s Iranom, je ogromna', rekao je Matthew Parish, partner u ženevskoj odvjetničkoj tvrtci Holman-Fenwick-Willan.
'Iznimke koji će se odnositi na manje trgovce, bit će važeće samo za one koji rade samo u Švicarskoj i drugim državama koje posluju izvan međunarodnih sankcija, zaključuje Parish.
Budući da Švicarska nije članica Europske unije, i tradicionalno je politički neutralna, nema zakonsku obavezu slijediti sankcije europske zajednice – iako je u posljednjih nekoliko godina usklađivala svoje zakone sa svojim glavnim trgovinskim partnerom.
Američki veleposlanik u Švicarskoj, Donald S. Beyer, prošlog je mjeseca izjavio da su Sjedinjene Države bile razočarane činjenicom da švicarske vlasti nisu odmah prihvatile embargo koji je nametnula Europska unija i međunarodna zajednica.
Švicarska je u travnju ove godine također izuzela Središnju banku Irana iz grupe zemlja čija se imovina zamrznuta.
Predsjednica države, Eveline Widmer-Schlumpf, na posljednjoj je konferenciji branila neutralan stav države, zaključujući da se ovim odlukama ipak pomaže ostvarivanju međunarodnih i američkih interesa – svojim mjerama Švicarska u neku ruku osigurava i omogućuje komunikaciju Teherana i Washingtona na neutralnom terenu.
Iva Kornfein
Više o tome:
EurActiv: Swiss opt out of Iran oil ban backed by EU, US
