Europska komisija je u svojem posljednjem izvješću o napretku oštro kritizirala Rumunjsku u okviru mehanizma za praćenje reformi pravosuđa i borbe protiv korupcije. Izvješće je objavljeno 18. srpnja.
Nakon što su se Bugarska i Rumunjska priključile Europskoj uniji (1. siječnja 2007. godine) i dalje su imale velike nedostatke u reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije. Bugarska se još uz te probleme, borila i sa neučinkovitošću u borbi protiv organiziranog kriminala.
Iz tog je razloga osnovan Mehanizam za suradnju i verifikaciju (CVM) – kako bi se pomoglo državama u rješavanju niza pravosudnih pitanja nakon pristupanja Uniji. Osim toga, Europska komisija je zadržala pravo na korištenje posebnih mjera zaštite.
Oni su omogućili Uniji da ne prizna sudske odluke države ili čak da zamrzne isplatu sredstava iz europskih fondova.
Međutim, od 1. siječnja 2010. godine Bruxelles više nije aktivirao tu klauzulu.
Sredinom rujna 2010. godine, zemlje članice Unije odlučile su produljiti svoj nadzor nad Rumunjskom i Bugarskom za narednih godinu dana. Time su te dvije države dobile još jednu godinu prije nego što Komisija iznese 'odgovarajuće prijedloge'.
Ukoliko se ne počne ozbiljnije poštovati ustavni poredak , pravo glasa Rumunjske u Vijeću ministara Europske unije moglo bi biti ukinuto.
Ovo upozorenje Komisije izrečeno je nakon politički previranja u Rumunjskoj, gdje je novi ljevičarski premijer Victor Ponta optužen od strane opozicije za provođenje 'državnog udara'.
U svojem izvješću, Komisija je izrazila zabrinutost zbog stanja u državi, te je navela kako sumnja u sposobnost države da udovolji temeljnim načelima Unije i u održivost reformi.
Barrosovih '11 zapovijedi'
Nedavno se 27 europskih povjerenika sastalo kako bi razmotrili izvješće o praćenju, koje sadrži ukupno 60 stranica i obuhvaća dva dijela: političke i tehničke primjedbe.
Dva dana prije objave izvješća, predsjednik Komisije Jose Manuel Barroso, telefonski je razgovarao s premjerom Pontaom, te je izrekao zahtjeve za provođenjem 11 koraka – ili kako si ih novinari nazvali '11 zapovjedi' – za koje je rekao da bi se morali u potpunosti ispoštovati.
Prilikom njegovog nedavnog posjeta Bruxellesu i sastanka sa Barrosom, Pontau su uručeni navedeni zahtjevi u obliku službenog dokumenta. Iako je susret završio bez uobičajene novinarske konferencije, snimatelji su zabilježili smrknut i ljutit izraz Barossovog lica nakon sastanka sa rumunjskim premijerom.
Ponta se obvezao Barrosu
'Komisija pozdravlja brzu akciju koji će poduzeti premijer Ponta i njegova Vlada kako bi se zadovoljili uvjeti Komisije, a koja se tiču vladavine prava i neovisnosti pravosuđa u Rumunjskoj. Neophodno je da se ove obaveze što prije ispune kako bi se moglo ponovno uspostaviti povjerenje', rekao je glasnogovornik Komisije Frédéric Vincent. Kopije političkih i tehničkih izvješća sada su dostupna svima u rumunjskoj vlasti.
Dok se za Bugarsku smatra da je 'na putu' da ispuni ciljeve, u slučaju Rumunjske, Komisija kaže da država 'može postići iste ciljeve, pod uvjetom da održi smjer u kojem je krenula i pojača provedbu reformi'.
Osim toga, Komisija predviđa stroži nadzor nad Rumunjskom, nego što je onaj nad Bugarskom. Sljedeće izvješće o Rumunjskoj bit će objavljeno krajem tekuće godine, a za Bugarsku se sljedeće izvješće očekuje do kraja 2013. godine. Za razliku od Rumunjske, gdje prevladavaju politički razlozi, Bugarska je kritizirana zbog svog neuspjeha u suzbijanju organiziranog kriminala.
'Nezrela' demokracija?
'Komisija smatra da su nedavni potezi rumunjske Vlade u odnosu na temeljna načela Unije potaknuli ozbiljnu zabrinutost. Ti se potezi mogu vidjeti u pretjerano polariziranom političkom sustavu gdje politički subjekti i optužbe imaju zajednički nazivnik', stoji u izvješću.
Što se tiče petogodišnjeg iskustva u nadzoru procesa praćenja u Rumunjskoj, Komisija kaže da promjene dolaze u prvom redu kao rezultat vanjskog pritiska.
'Činjenica jest da su vanjski akteri još uvijek primorani ispitivati održivost i nepovratnost reformi. Povjerenje u rumunjske partnere će se povratiti jedino uz dokaz da je vladavina prava iznad političkih interesa', stoji u dijelu izvješća.
Poseban tretman na sudovima
U tehničkom se izvješću navodi očigledna neispravnost zakona u Rumunjskoj, gdje se često navode zastupnici i vladini dužnosnici kao glavni subjekti izbjegavanja pravde. Ne spominjući imena, Komisija navodi nekoliko drastičnih slučajeva, uključujući i onaj gdje dva zastupnika u parlamentu ostaju na svojim pozicijama, unatoč optužbama za korupciju.
Sveukupno, u posljednjih pet godina, nije bilo napretka reformi (ukidanju u ovom slučaju) zastupničkog imuniteta, javlja izvješće.
Optuženi koji su pozicionirani na visokim položajima, u Rumunjskoj očito uživaju poseban tretman od strane pravosuđa. Jedan od primjera je svakako slučaj bivšeg zamjenika ministra optuženog 2006. godine, gdje su samo proceduralni aspekti zadovoljeni krajem 2011. godine. Sudski predmeti za neopravdano bogaćenje stoje još od 2004. i 2005.godine.
Određene pozitivne procjene donesene su Rumunjskoj antikorupcijskoj agenciji (DNA). Između 2008. i 2011. godine DNA je procesuirala slučajeve ukupne procijenjene štete 1,13 milijardi eura. Istraživanja DNA dovela su do optužnica 14 zastupnika i devet ministara, uključujući i bivšeg premijera, stoji u izvješću.
Agencija za nacionalni integritet (ANI) također je pohvaljena za svoj rad, iako su i u njezinom radu navedeni brojni nedostatci. Oko 4.000 istraga koje je ANI provela rezultirali su sa samo jednom optužnicom – navodi se u tehničkom dijelu izvješća. Politička izvješća uključuju 30 preporuka rumunjskim vlastima, dok ih je Bugarska dobila 17.
Iva Kornfein
Više o tome:
EurActiv: Commission slams Romania with scathing report
