naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Europska kulturna baština u digitalnom obliku

U Bruxellesu je u srijedu 19. studenog predstavljen internetski portal www.europeana.eu koji omogućuje pristup multimedijalnoj riznici europskih kulturnih dobara.  

Na portalu www.europeana.eu uz pomoć raznovrsnih tražilica omogućen je besplatni pristup gotovo tri milijuna bilježaka, knjiga, slika, filmova i fotografija u elektronskom obliku. 

Do 2010. ta europska digitalna knjižnica ponudit će uvid u deset milijuna povijesnih dokumenata i umjetnina na svim jezicima Europske unije. 

Na tražilici portala još se uvijek ne nudi pretraga na hrvatskom jeziku, ali hrvatski pojmovi sadržani u digitalnoj knjižnici mogu se pronaći i pretragom na nekom drugom jeziku. 

Prvi pogled na digitalnu knjižnicu međutim ne otkriva dokumente iz hrvatskih izvora, nego se bogata ponuda hrvatskih dokumenata nudi iz izvora drugih država, među kojima i iz Srbije i Slovenije. 

'Europeana nudi priliku prikazivanja bogatih blaga europskog kulturnog prostora i njegove snažne umreženosti izvan granica svih povjesnih i političkih događaja', izjavila je Elisabeth Niggemann, predsjednica Zaklade europske digitalne knjižnice (European Digital Library Foundation). 

Ako se primjerice u tražilicu upiše ime Wolfganga Amadeusa Mozarta, na portalu će se pronaći slike toga austrijskog skladatelja, zatim više od sto tonskih zapisa, drama 'Mozart i Salieri' ruskog pisca Aleksandra Puškina ali i rodni listovi Mozartove djece. 

Korisnici koji primjerice upišu ime grada Trogira pronaći će u prvom redu stare fotografije Trogira iz francuskih izvora. 

Pod pojmom 'Croatia', nudi se oko tisuću dokumenata, fotografije, sve do prikaza metalnog novčića kune ili vijesti o priznanju Hrvatske u novinama Luxemburger Wort od 16. siječnja 1992. 

Materijal u digitalnom obliku prikupljen je iz više od tisuću arhiva, muzeja i knjižnica. 

Same države članice EU-a u različitoj su mjeri zastupljene u digitalnoj knjižnici. Oko polovice svih djela u zbirci potječe iz Francuske, a iz Njemačke samo jedan posto. 

Potraga za djelima iz hrvatskih izvora, unatoč raznovrsnoj ponudi dokumenata koja potječu iz Hrvatske ili se mogu povezati s Hrvatskom, zasad se čini bezuspješnom. Kao zemlje koje nude dokumente o Hrvatskoj, često se pojavljuju Francuska, Srbija i Slovenija, a kao jezici engleski i srpski. 

Potraga za pojmom 'Tuđman' nudi 15 dokumenata. Osim pisma predsjednika Vijeća ministara Europske Zajednice Jacquesa F. Poosa Anti Markoviću, Slobodanu Miloševiću, Milanu Kučanu i Franji Tuđmanu 30. lipnja 1991., svi ostali dokumenti predstavljaju televizijske snimke različitih događaja, pohranjene u francuskom Nacionalnom audiovizualnom institutu.

Pod natuknicama 'Držić' ili 'Hektorović' ne može se pronaći ništa, pod natuknicom 'Tesla' nalaze se dvije fotografije strojeva iz britanskih izvora i rasprava iz kemije iz srbijanskog izvora. 

Pojam 'Krleža' nudi poveznicu s knjižničkim zapisom u jednom mađarskom izvoru te 10 dokumenata iz slovenske Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Ljubljani. Uglavnom je riječ o preslicima nekoliko stranica iz Krležinih dijela ili leksikografskih zapisa o Krleži. 

Ako se pak traži pod natuknicom 'Krleza', pretraživač nudi samo mađarski izvor. 

'Ne možemo i ne smijemo pomoći zemljama u digitalizaciji, to je potpuno vlastito kulturno-političko područje', izjavio je glasnogovornik Europske komisije Martin Selmayr. 

Međutim, EU će u iduće dvije godine pribaviti dodatnih 119 milijuna eura kako bi poduprla istraživanja i razvoj tehnologija digitalizacije. 

Slovačka je uz pomoć sredstava EU instalirala u bivšem vojnom kompleksu tri robota koji automatski skeniraju stranice knjiga. 

Tim arhivara, knjižničara i specijalista za internetsku tehnologiju u Kraljevskoj knjižnici u Den Haagu uređuje digitalizirane objekte, umrežuje ih i povezuje na portal. 

Muzeji, arhivi i knjižnice sami odlučuju što će se postaviti na platformu i brinu se za poštivanje autorskih prava. 

Ravnateljica Europeane Jill Cousin izjavila je da se tim priprema kako bi prikupio što više materijala iz 20. stoljeća, te da je u potrazi za rješenjem koje će omogućiti da korisnici portala mogu vidjeti filmove iz 30-ih godina. 

Europska komisija godišnje plaća dva milijuna eura za održavanje portala, uz 500 tisuća eura koje izdvajaju države. 

Kako bi se 2010. dosegao ciljani broj od deset milijuna djela, države bi morale izdvojiti ukupno dodatnih 350 milijuna eura, procjenjuje Europska komisija. 

Komisija smatra da portal nije konkurencija digitalnoj zbirci internetske tražilice Google. 

'Europeana nije europski odgovor na komercijalni projekt, kao što se ni knjižara i knjižnica ne nalaze u konkurentskom odnosu', izjavio je Selmayr. 

Prema njegovim riječima, Google nudi naprednu tražilicu za knjige, a Europeana je multimedijalni muzej.(Hina) 

 

Više o tome: