naslovnica imo edc info o portalu kontakt naslovnica o europskoj uniji institucije eu agencije eu-a pravo eu publikacije i dokumenti baze podataka eu hrvatska i eu
Naslovnica > EU u fokusu
Doprinos porezne i carinske politike Lisabonskoj strategiji

Kada je 2000. godine pokrenuta Lisabonska strategija stvaranja naprednoga gospodarstva temeljenog na znanju, općenito je ocijenjena kao napredna i dovoljno fokusirana. Danas, pet godina poslije, ta ambiciozna strategija dobiva znatno manje pohvalne ocjene. U tom je kontekstu, poslije ocjene dosadašnjih rezultata, Komisija predložila reformu Lisabonske strategije ističući važnost rasta i stvaranja novih radnih mjesta, a u sklopu te reforme važnu ulogu ima porezna i carinska politika.

Naime, iako određena porezna konkurencija može imati dobre ekonomske učinke, važno je naglasiti da je osnovni cilj svakog poreznog sustava prikupiti sredstva za financiranje javnih dobara i usluga i za transfere, i to što je učinkovitije moguće. Porezni sustavi mogu stvarati troškove bilo u obliku smanjene ekonomske efikasnosti ili u obliku administrativnih troškova poreznih obveznika ili porezne uprave. U tom smislu, postojanje različitih poreznih sustava u članicama Europske unije donosi znatne dodatne troškove u obliku administrativnih poreznih prilagodbi. Osim toga, danas postoje zapreke učinkovitoj alokaciji resursa zbog čega su poduzetnici manje skloni poslovati izvan nacionalnih granica. Uklanjanje spomenutih zapreka pridonijelo bi boljem korištenju prednosti konkurentnog unutarnjeg tržišta jer bi olakšalo ulazak na nova tržišta, a povećana konkurencija trebala bi pomoći poticanju investicija i inovacija. Nadalje, smanjenje troškova povezanih s poreznim zaprekama pridonijelo bi povećanju opće konkurentnosti gospodarstva Unije. Porezna politika također bi trebala poticati obrazovanje i inovacije koji su prijeko potrebni za rast i razvoj te promicati brigu za okoliš putem održivih modela proizvodnje i potrošnje.

U Europskoj je uniji oporezivanje dobiti (i dohotka) još uvijek uglavnom u nacionalnoj domeni, a zajednička porezna politika prvenstveno je usmjerena na indirektne poreze (npr. porez na dodanu vrijednost), koji neposredno utječu na funkcioniranje zajedničkog tržišta u području slobodnog kretanja roba i slobode pružanja usluga.

U području poreza na dobit (poslovnih subjekata) u Europskoj uniji usporedno postoji 25 različitih, ponekad i nekompatibilnih, poreznih sustava. Naime, dok u obavljanju komercijalnih aktivnosti (poput istraživanja, proizvodnje, prodaje i slično) tvrtke sve više doživljavaju Uniju kao jedno zajedničko tržište, one ga u porezne svrhe moraju segmentirati na nacionalna tržišta. Na njima pak vrijede nacionalni propisi vezani uz porez na dobit, koji prekogranične aktivnosti u Europskoj uniji tretiraju različito, obično nepovoljnije, od domaćih aktivnosti. To potiče tvrtke da investiraju u granicama pojedine članice Unije i destimulira osnivanje stranih podružnica. Osim toga, neusklađenosti nacionalnih poreznih sustava stvaraju mogućnosti za izbjegavanje poreza. U tom kontekstu Komisija je još 2001. i 2003. godine predlagala uvođenje Zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit (CCCTB – Common Consolidated Corporate Tax Base), kojom bi se tvrtkama koje posluju na zajedničkom tržištu omogućila primjena jednakih pravila za računanje porezne osnovice u različitim članicama. Komisija namjerava CCCTB predstaviti u obliku zakonskog prijedloga do 2008. godine.

Prekogranične gospodarske aktivnosti nailaze i na druge porezne zapreke, ponajprije u pogledu sustava poreza na dodanu vrijednost.  Komisija je 2000. godine predstavila Strateški program za poboljšanje funkcioniranja sustava PDV-a (COM(2000) 348 final, 7. 6. 2000.) čiji su glavni ciljevi pojednostavljenje i modernizacija postojećih pravila, ujednačenija primjena propisa te uspostava novog sustava administrativne suradnje. Strategija je pokrenuta pod pretpostavkom da se u doglednoj budućnosti ne može očekivati veći napredak prema zajedničkom sustavu PDV-a koji bi proizašao iz promjena u nacionalnim fiskalnim sustavima država članica.

Radi pojednostavljenja postojećih sustava Komisija u kontekstu Lisabonske strategije predlaže uvođenje one-stop shopova čime bi se omogućilo dobivanje jedinstvenog PDV broja za sve isporuke diljem Unije te bi se stvorio jedinstven sustav prijava PDV-a putem elektroničkog portala s kojeg bi se automatski prosljeđivale nadležnim državama članicama. Osim toga, predlaže se razmatranje postojećeg izuzimanja financijskog sektora i javnih institucija iz sustava PDV-a jer se time remeti konkurencija, uzrokuju ekonomske neefikasnosti i potiče porezna evazija.

Carinska politika ima važnu ulogu u poticanju trgovine, a protekle su godine obilježene povećanim obujmom trgovinskih transakcija te složenošću trgovinskih tokova i brojnošću uključenih subjekata, zajedno sa znatno unaprijeđenim sigurnosnim standardima. Sve to zahtijeva pojednostavljenje carinskih propisa, ujednačavanje procedura i stvaranje koherentnog i interoperabilnog elektroničkog carinskog sustava. Na taj način bi se smanjili troškovi poslovnih subjekata te istodobno osiguralo lakše praćenje dobara i povećala transparentnost. (B. G.)

Više o tome:

Dokumenti:

Priopćenja za javnost:

Web stranice: